Naslov
Vršnjačko nasilje adolescenata: uloga emocionalne kompetentnosti i kvalitete obiteljskih interakcija
(Adolescent peer violence: the role of emotional competence and quality of family interactions)

Autori
Strujić, Jelena ; Hanzec Marković, Ivana ; Brajša- Žganec, Andreja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
VII SARAJEVSKI DANI PSIHOLOGIJE: ZBORNIK SAŽETAKA. / Marković, Mirna ; Zvizdić, Sibela - Sarajevo : Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2022, 26-26

Skup
Sedmi sarajevski dani psihologije

Mjesto i datum
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 29.04.2022. - 30.04.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
vršnjačko nasilje ; adolescencija ; emocionalna regulacija i kontrola ; majčino prihvaćanje i odbijanje ; očevo prihvaćanje i odbijanje
(peer violence ; adolescence ; emotional regulation and control ; maternal acceptance and rejection ; paternal acceptance and rejection)

Sažetak
Problem vršnjačkog nasilja, unatoč programima prevencije i mnogim istraživanjima usmjerenim na otkrivanje uzroka tog ponašanja u svrhu njegovog smanjivanja, i dalje je izražen i prisutan u svakodnevici djece i adolescenata. Dosadašnja istraživanja i relevantne teorije ukazuju na važnost ispitivanja individualnih i okolinskih čimbenika u objašnjavanju pojavnosti vršnjačkog nasilja. Svrha ovog istraživanja bila je ispitati spolne i dobne razlike s obzirom na stupanj počinjenog tjelesnog, verbalnog i elektroničkog nasilja te utvrditidoprinos emocionalne kompetentnosti i kvalitete obiteljskih interakcija u objašnjavanju varijance počinjenog vršnjačkog nasilja.U istraživanju je sudjelovalo ukupno 527 učenika/ica (65% djevojaka) od 1. do 4. razreda srednjih škola s područja grada Zagreba. Podaci su prikupljeni dijelom online, a dijelom u papir- olovka formi, korištenjem Skale emocionalne regulacije i kontrole – ERIK, Skale kvalitete obiteljskih interakcija – KOBI te Upitnika o nasilju među školskom djecom – UNŠD. Dobiveni rezultati 2x2 MANOVA-e za vršnjačko nasilje ukazali su na značajan glavni efekt spola, te neznačajne efekte dobi i interakcije. Mladići su postigli statistički značajno više rezultate od djevojaka kada je riječ o razini počinjenog tjelesnog (F = 44, 25 ; p<0, 001) i verbalnog (F = 49, 26 ; p<0, 001) nasilja. Na varijabli elektroničkog nasilja djevojke su postizale više rezultate u odnosu na mladiće. Korištenjem hijerarhijske regresijske analize utvrđeno je da spol i dob objašnjavaju ukupno 4% varijance počinjenog vršnjačkog nasilja (R2 = 0, 04). Nakon uvođenja varijabli emocionalna kompetentnost i majčino i očevo odbijanje, ukupna objašnjena varijanca kriterija iznosila je 21% (R2 = 0, 21). U konačnom modelu, kao značajni prediktori počinjenog vršnjačkog nasilja pokazale su se sljedeće varijable: muški spol (β = -0, 18 ; p<0, 001), veće odbijanje majke (β = 0, 26 ; p<0, 01), veće odbijanje oca (β = 0, 16 ; p<0, 01) i slabija emocionalna kompetentnost (β = 0, 24 ; p<0, 01). Dobiveni rezultati upućuju na važnost razvoja emocionalne kompetentnosti adolescenata i jačanja kvalitete obiteljskih interakcija u svrhu smanjenja vršnjačkog nasilja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA