Naslov
Od Brešićevih autobiografija do studija periodike i povijesti književnosti (pogled unatrag)
(Vinko Brešić:from autobiographies to studies of periodicals and literary history (a retrospect))

Autori
Bošković, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Književnost: motori i hambari. Zbornik u čast Vinku Brešiću

Urednik/ci
Protrka Štimec, Marina ; Coha, Suzana

Izdavač
FF Press

Grad
Zagreb

Godina
2022

Raspon stranica
37-49

ISBN
978-953-175-865-9

Ključne riječi
Vinko Brešić, studij periodike, povijest književnosti, filologija, književna kritika, autobiografije
(Vinko Brešić, studies of periodicals, literary history, philology, autobiographies)

Sažetak
U hrvatsku književnost Vinko se Brešić upisao kao pjesnik, književni kritičar, teoretičar književnosti i povjesničar, antologičar književnosti i urednik mnogih knjiga i izdanja, dugogodišnji sveučilišni profesor. Iako mu pjesma Predbožićna Europa A.D. 1991. predstavlja jedno od značajnijih pjesničkih ostvarenja s temom domovinskog rata, pjesničke imaginacije svoju su mjeru našle i u ostalim stranicama plodne biografije. U književnoj kritici legitimiran metodološki pluralizam i primjetni esejistički, pa i pripovjedački diskurs, do izražaja je došao u svim oblicima predanoga književno-znanstvenoga i povjesničarskog rada, o čemu rječito svjedoče desetci knjiga u kojima se bavio gotovo svim aspektima razgranate književne prakse, od autobiografija, studija periodike do povijesti književnosti, od putopisa i novog regionalizma do antologičarskog i uredničkoga posla. Kao pozoran čitatelj Brešićeva pisma, bio sam u prigodi, makar i bilješkom, upozoriti na pravo značenje njegovih priloga. U autobiografijama sam tako čitao otkriće nadasve zanimljiva i vrijedna odvojka hrvatske književne prakse koji brojem i kvalitetom obogaćuje njezin stoljetni tijek, u studiju časopisa i periodike vrsno tumačenje, znanstveni orijentir i pouzdan vodič, a u povijesti hrvatske književnosti slojevitu, temeljitu, nezaobilaznu knjigu u kojoj su sve atribucije predanog rada – filološkog, književno- povjesničarskog, znanstvenog i kritičarskog – dobile pravu mjeru i osvjetljenja. Vraćajući se s dostatnim vremenskim odmakom navedenim čitanjima, uz pripisane pohvale zaboravio sam navedenim stranicama dometnuti zrelost i mudrost po kojima književnost – a ona je u podlozi svega čime se Brešić bavi/o – i jest umjetnost riječi kojoj se vraćamo i kao profesionalnom izboru i kao sudbini. Naš pogled unatrag temelji se na apostrofiranju književnih polja koja legitimiraju njegov književni doprinos: na autobiografijama hrvatskih pisaca, b) na studiju hrvatske periodike i c) na književnoj povijesti, svjesni, dakako, da time nije obuhvaćeno sve što autora legitimira jednim od najcjenjenijih kroatista.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA