Naslov
Okovi otoka u moru htijenja: intelektualna i glazbenička aktivnost Julija Bajamontija na Hvaru
(Shackles of the island in the sea of want. Intellectual and musical activity of Julije Bajamonti on the island of Hvar)

Autori
Tomić Ferić, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Dani hvarskoga kazališta: Hvarsko kazalište – prošlost, obnova, budućnost. Autorsko i žanrovsko

Urednik/ci
Senker, Boris ; Ljubić, Lucija ; Vinka Glunčić-Bužančić

Izdavač
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Književni krug Split

Grad
Zagreb : Split

Godina
2020

Raspon stranica
45-120

ISBN
978-953-347-360-4

Ključne riječi
Julije Bajamonti ; Hvar ; korespondencija
(Julije Bajamonti ; Hvar ; correspondence)

Sažetak
U namjeri predstavljanja novih muzikoloških spoznaja o životu i djelovanju dr. Julija Bajamontija (1744.-1800.), jednog od najznamenitijih prosvjetitelja cjelokupne hrvatske povijesti, tekst rasvjetljuje njegovu stvaralačku aktivnost i podastire pregled rukopisnih i tiskanih radova nastalih za petogodišnjeg boravka na Hvaru (1785.-1790.). Uz liječnički rad, splitski je polihistor istraživao otočnu povijest, zanimao se za izvore, stare pisce, hvarsko narječje i hvarske renesansne pjesnike, te se čitavo vrijeme aktivno bavio glazbom - svirao je povremeno pro bono u katedrali, radio na novim skladbama, te podučavao mladog Josipa Raffaellija, darovitog hvarskog skladatelja i orguljaša koji je svoju glazbenu naobrazbu nastavio u Italiji. Njihovu uspješnu glazbenu suradnju potvrđuje zajednička izvedba Bajamontijeve kantate La Passione di Gesù Cristo, (1788.), skladane na stihove slavnog Pietra Metastasija, koju su na Veliki četvrtak (1789.) dvojica glazbenika izveli u dvorani Biskupske palače, gdje je učeni hvarski biskup Ivan Dominik Stratiko običavao organizirati književne i koncertne priredbe. Na marginama europskih tijekova s gotovo potpuno izostalom otvorenošću za napredne intelektualne tendencije, Hvar je bio sredina uglavnom pretijesna i neprilična za Bajamontijev život i javno djelovanje. Osim rijetkih istomišljenika s kojima je dijelo svakodnevicu, jedino pravo i inspirativno „druženje“ ostvarivao je putem pisama. Krug njegovih prijatelja i poznanika bio je uistinu širok, o čemu svjedoče regesti pisama sačuvani u nekoliko sveščića na ukupno 227 gusto ispisanih stranica u Arhivu Bajamontijeve ostavštine u Arheološkom muzeju u Splitu. Ova studija razotkrit će kome je, gdje i o čemu Bajamonti pisao sa Hvara, ali i čija je pisma primao u trenutcima svojega samotnjaštva, usmjeravajući znatno bogatije svjetlo na njegove vlastite kreativne aktivnosti te na društvenu pozadinu njegova stvaralaštva. Vrijednost Bajamontijeve glazbe svakako valja potražiti kroz njoj primjerena mjerila i u njenoj stvarnoj korespondentnosti s potrebama i izvedbenim potencijalom sredine u kojoj je stvarao. Izabranim segmentima iz korespondencije predstavit ćemo i brojne Bajamontijeve glazbene i izvanglazbene veze s intelektualnom elitom domaćeg i zapadnoeuropskoga kulturnog kruga, s ciljem rasplitanja mreže interkulturalnih dijaloga te upotpunjavanja slike kompleksnih jadranskih, ali i širih, europskih kulturnih odnosa i prožimanja u razdoblju kasnoga settecenta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA