Naslov
Moguće prilike ili resursi za ublažavanje utjecaja socijalnog distanciranja u vrijeme covida- 19 na razvoj socio- emocionalnih kompetencija djece rane i predškolske: Perspektiva RPOO
(Possible opportunities or resources to mitigate social impact distancing in the time of covida-19 on the development of socio-emotional competence of early and preschool children: The ECEC perspective)

Autori
Marušić, Andriana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Promjene u RPOO-u – RPOO kao promjena: odgoj i obrazovanje kao odgovor na novo normalno / Višnjić Jevtić, A - Čakovec : OMEP Hrvatska, 2022, 58-68

ISBN
978-953-57634-2-0

Skup
Znanstveno-stručni skup Promjene u RPOO-u – RPOO kao promjena: odgoj i obrazovanje kao odgovor na novo normalno

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 11.11.2021. - 12.11.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
dječja dobrobit ; emocionalni razvoj ; igra ; pandemija ; predškolska djeca ; rezilijentnost djece ; socijalizacija ; socijalna depriviranost.
(children wellbeing ; children's resilience ; emotional development ; play ; pandemic ; preschool children ; socialization)

Sažetak
Ovaj rad pruža pregled relevantnih znanstvenih istraživanja o mogućim povezanostima razvoja socioemocionalnih kompetencija i dobrobiti djece (rane i predškolske dobi) u odnosu na socijalnu deprivaciju u uvjetima pandemije Covid-19. Djetinjstvo je iznimno važno za razvoj socijalizacije. Promjene funkcioniranja i uvođenje posebnih mjera su dovele do značajnog učinka gubitka socijalizacije, istodobno potičući osjećaje neizvjesnosti i tjeskobe na roditeljsko i obiteljsko funkcioniranje. U uvjetima pandemije fizički kontakti su se naglo ograničili, a socijalne interakcije i igra djece rane i predškolske dobi minimalizirali i /ili redefinirali, te prenijeli u virtualno okruženje. U svjetlu istraženog, ne nalazi se značajniji broj radova koji izravno povezuju segmente važnosti razvoja socio- emocionalnih sposobnosti kao integriranih vještina u ranom djetinjstvu i potrebe za pronalaženjem odgovora kako umanjiti moguće loš utjecaj na propuštanje razvoja ovih vještina. Razvoj otpornosti pojedine djece je moguće gledati kao na vrijedan resurs u vremenima visokog stresa, dok igra i razvoj vještina socio- emocionalnog učenja konceptualno daju moguće odgovore i prilike za umanjenje nastale štete. Zaključuje se kako su praktičari relativno brzo zamijenili stara očekivanja novima, shvatili potrebu za svrhovitim odgovorima snalazeći se upotrebom virtualnih platformi, društvenih mreža i digitalnom tehnologijom, nastojeći prepoznati prilike na izazovnu društvenu pojavnost. Time su preuzeli suodgovornost za ishode i održivost odgojno- obrazovnog sustava. Odgovor javnih i obrazovnih politika i teoretičara bio je naknadno uočen, djelujući u smjeru monitoringa situacije, analize i pronalaženja trajnijih rješenja utemeljenih na razvojnim potrebama djece, staro/novim pedagogijskim koncepcijama, novim perspektivama unutar kulturno-političko-ekonomski relevantnih konteksta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija, Interdisciplinarne društvene znanosti, Kognitivna znanost (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, društvene i humanističke znanosti), Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)

POVEZANOST RADA