Naslov
Digitalizacija i konzervatorsko-restauratorski postupci – što, kada i koliko?
(Digitization and conservation-restoration treatment - what, when and how much?)

Autori
Duh, Jelena ; Čižmek, Darko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Skup
10. festival hrvatskih digitalizacijskih projekata D-fest

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 05.05.2021. - 06.05.2021

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
digitalizacija ; knjižnična građa ; konzerviranje-restauriranje
(digitization ; library material ; conservation-restoration)

Sažetak
Digitalizacija, u kontekstu izrade zaštitnog snimka, sastavni je dio sveobuhvatne zaštite pisane baštine. U ovome radu istražit će se međuodnos digitalizacije s konzervatorsko-restauratorskim zahvatom na pojedinačnoj jedinici građe. Za razliku od razrađene i općeprihvaćene procedure u međuodnosu mikrofilmiranja i konzerviranja-restauriranja starih novina, isto nije slučaj kod izrade zaštitnog snimka digitaliziranjem izvornika. Budući da se digitalnim preslikom bilježi znatno veći broj podataka nego zaštitnim snimkom na crno-bijeli mikrofilm, poput boje i teksture papira, izvornih nepravilnosti i slično, nameće se pitanje treba li zaštitno snimiti jedinicu kojoj prethodi konzervatorsko-restauratorski zahvat prije radova, poslije ili i jedno i drugo. Budući da se konzervatorsko- restauratorskim radovima potencijalno utječe na cijeli niz osobitosti pojedinačnih artefakata, valja razmisliti o prednostima i manama svakog od pristupa. Konzervatorsko-restauratorski postupak na knjižničnoj građi od papira se između ostalog sastoji od čišćenja, ravnanja i izrade nadopuna u nekom ili svim slojevima tretirane jedinice. Nekad se nadoknada vrši samo u sloju nosioca (papira), a nekad i u bojenom odnosno sloju tiska. Imajući to na umu, čišćenje građe nekad može znatno doprinijeti boljoj čitljivosti sadržaja koji se digitalizira uklanjanjem nečistoća i mrlja, ali može i izmijeniti izvornu boju papira ili dimenzije tretiranog predmeta. Nadoknade također mogu vidno doprinijeti boljem sveukupnom dojmu predmeta koji se digitalizira, napose kad je riječ o građi koja ima primarno estetsku funkciju poput crteža, grafika i sličnog ukrasnog tiska. Na takav način ojačan list papira znatno je lakši za manipulaciju pa je time i manja vjerojatnost oštećenja pri samoj digitalizaciji. S druge strane, ista ta nadoknada može i smanjiti čitljivost ukoliko ju je nužno izvesti na način da djelomično prelazi preko dijelova izvornika, što je čest slučaj kod znatno oštećene građe koja se restaurira. Digitalizacija i prije i nakon konzervatorsko-restauratorskog zahvata mogla bi se smatrati rješenjem za nedostatke koji svaki od pristupa ima, ali se u tom slučaju postavlja pitanje isplativosti takvog pristupa, kako u smislu rada djelatnika koji sudjeluju u procesu digitalizacije, tako i u smislu prostora za pohranu dvostrukih datoteka. U konačnici, takav pristup bi oduzimao resurse nekoj drugoj jedinici pisane građe koja takvim pristupom ne bi bila digitalizirana, a time i lakše dostupna javnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA