Naslov
Stavovi i navike trudnica s područja Krapinsko- zagorske županije vezani uz primjenu biljnih lijekova i biljnih pripravaka
(Attitudes and habits of pregnant women from Krapina-Zagorje County related to the use of herbal medicines and herbal preparations)

Autori
Friščić, Maja ; Haramina, Ana ; Ortner Hadžiabdić, Maja ; Friščić, Alen ; Šanjug, Jadranka ; Fureš, Rajko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka "Klinička farmacija u sustavu zdravstva: mogućnosti i izazovi" / Ortner Hadžiabdić, Maja - Zagreb : Hrvatsko farmaceutsko društvo, 2022, 107-109

ISBN
978-953-7897-12-3

Skup
3. kongres kliničke farmacije "Klinička farmacija u sustavu zdravstva: mogućnosti i izazovi"

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 09.06.2022. - 11.06.2022

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
ljekovite biljke ; biljni lijekovi ; biljni pripravci ; trudnoća ; navike trudnica
(medicinal herbs ; herbal medicines ; herbal preparations ; pregnancy ; habits of pregnant women)

Sažetak
Uvod rada: Prema rezultatima multinacionalnog istraživanja koje je uključivalo 9.459 žena iz 23 zemlje s četiri kontinenta (Europa, Sjeverna Amerika, Južna Amerika i Australija), prevalencija korištenja biljnih lijekova/biljnih pripravaka tijekom trudnoće u prosjeku je iznosila 28, 9 %, dok je na području Hrvatske bila utvrđena prevalencija od 24, 8 %. Prema istom istraživanju, najčešće korištene biljne vrste u trudnoći bile su đumbir, brusnica, valerijana, malina, kamilica i paprena metvica, pri čemu nije poznato koji su biljni lijekovi/ pripravci tijekom trudnoće najčešće korišteni na području Republike Hrvatske. Svrha rada: Svrha rada bila je utvrditi sklonost trudnica korištenju biljnih pripravaka i prikupiti njihove stavove i uvjerenja o biljnim pripravcima te podatak o načinu informiranja o biljnim pripravcima. Kod trudnica koje su tijekom trudnoće koristile biljne pripravke, cilj je bio prikupiti podatke o tome u kojem su ih tromjesečju i koliko često u prosjeku koristile, prema čijoj preporuci, jesu li s time upoznale svog ginekologa te gdje su bili kupljeni i za koje smetnje i/ili namjene su bili korišteni koji biljni pripravci. Metode: Provedeno je presječno, opažajno ispitivanje putem anketnog upitnika kojeg su ispunjavale trudnice prilikom dolaska na pregled u trudničku ambulantu Odjela za ginekologiju i porodništvo Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana, Bračak 8, Zabok. Anketni upitnik se sastojao od 27 pitanja, podijeljenih u četiri cjeline. U prvom dijelu upitnika prikupljeni su demografski podaci o trudnicama. Drugi dio upitnika bio je namijenjen prikupljanju njihovih stavova i uvjerenja o sigurnosti korištenja biljnih lijekova/pripravaka u trudnoći, kao i o njihovoj učinkovitosti i dostupnosti. Također, trudnice su trebale procijeniti vlastiti stupanj informiranosti o biljnim pripravcima koji se smiju koristiti u trudnoći te navesti kome bi se prvome obratile za informacije o biljnim pripravcima, kao i koga smatraju najpouzdanijim izvorom navedenih informacija. Treći dio upitnika bio je namijenjen prikupljanju podataka o navikama vezanim uz korištenje biljnih lijekova/pripravaka, periodu i učestalosti njihovog korištenja, osobi koja ih je preporučila, upoznatosti ginekologa s navedenim korištenjem, te mjestu nabave. Četvrti dio upitnika bio je namijenjen isključivo trudnicama koje su tijekom postojeće trudnoće koristile biljne lijekove/pripravke, pri čemu su prikupljeni podaci o smetnjama u trudnoći i/ili drugim namjenama za koje su oni bili korišteni, kao i o tome koji su biljni pripravci bili korišteni za svaku od njih. Anketni upitnik su tijekom mjesec dana ispunile 102 trudnice. Trudnice su upitnik ispunjavale uz pomoć ispitivača ili samostalno, a nakon što su putem Informiranog pristanka bile upoznate sa svrhom istraživanja. Rezultati: Udio pravilno ispunjenih anketnih upitnika bio je 98 %, a od čega su 92 % ispunile trudnice koje stanuju na području Krapinsko- zagorske županije. Njih 56 % koristilo je biljne lijekove i/ili biljne pripravke u postojećoj trudnoći, od čega 57 % u sva tri tromjesečja, a 27 % svakodnevno. Čak 32 do 33 % svih trudnica izjavilo je da se djelomično slaže s tvrdnjom da su biljni pripravci sigurni za korištenje u trudnoći odnosno da su sigurniji za korištenje od konvencionalnih lijekova, dok se njih 28 % i 27 % u potpunosti složilo s ovim tvrdnjama. Najveći udio trudnica koje su koristile biljne pripravke u potpunosti se složio s tvrdnjom da su oni dostupniji od konvencionalnih lijekova (36 %), dok se podjednaki udio trudnica koje ih nisu koristile s ovom tvrdnjom nije niti slagao, niti ne slagao. Samo 12 % trudnica u potpunosti se složilo s tvrdnjom da su dovoljno informirane o biljnim pripravcima koji se smiju koristiti u trudnoći. Čak 55 % smatralo je da najpouzdanije informacije o biljnim pripravcima može dati liječnik, dok je nešto manji % trudnica naveo ljekarnika (47 %), a podjednaki udio trudnica izjavio je da bi informacije o biljnim pripravcima prvo zatražile od liječnika (40 %) i ljekarnika (39 %). Nešto više od polovice trudnica (52 %) izjavilo je da biljne pripravke kupuje u ljekarnama, dok ih veći broj nabavlja i u ostalim trgovinama (29 %) te biljnim ljekarnama, specijaliziranim prodavaonicama ili drogerijama (18 %). Od trudnica koje su koristile biljne pripravke, njih čak 55 % je koristilo biljne pripravke bez preporuke, a gotovo polovica korištenje biljnih pripravaka nije prijavila svome ginekologu (48 %). Primjena pojedinih biljnih vrsta mogla bi predstavljati povećan rizik kod trudnica. Primjerice, dvije trudnice navele su kako su zbog infekcije mokraćnog sustava koristile čaj koji u svom sastavu sadrži listove medvjetke, a čije bi korištenje u trudnoći trebalo izbjegavati. Kao najčešće smetnje tijekom trudnoće, trudnice su navodile umor i iscrpljenost (68 %), mučninu i povraćanje (63 %), suhu kožu (59 %), žgaravicu (55 %) te suhi i nadražajni kašalj (50 %). Za umor i iscrpljenost nisu koristile biljne pripravke, dok su za mučninu, povraćanje i žgaravicu najčešće koristile đumbir, za suhu kožu pripravke na bazi badema, a za kašalj one na bazi bijelog sljeza. Kao najčešće korištene biljne vrste u trudnoći zabilježeni su badem, đumbir, kamilica, brusnica i bijeli sljez. Zaključak: Provedeno istraživanje ukazalo je na to da u prosjeku svaka druga trudnica s područja Krapinsko-zagorske županije koristi biljne lijekove i/ili biljne pripravke tijekom svoje trudnoće, najčešće bez preporuke, a često i bez znanja svog ginekologa. Iako većina trudnica ne smatra da je dovoljno informirana o biljnim pripravcima koji se smiju koristiti u trudnoći, njih 60 % vjeruje da su biljni pripravci sigurni za korištenje u trudnoći te sigurniji od konvencionalnih lijekova. Kao najpouzdaniji izvor informacija o biljnim pripravcima trudnice su navele liječnike i ljekarnike, zato je na njima odgovornost pripadnicama ove posebno osjetljive populacije pružiti pravovremene i potpune informacije o biljnim lijekovima i biljnim pripravcima, a kako bi se izbjegli mogući rizici te osigurala njihova sigurna i učinkovita primjena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Farmacija

POVEZANOST RADA