Pregled bibliografske jedinice broj: 1199551
Specifične opasnosti od igala i oštrih predmeta: posljedice-ubodni incidenti
Specifične opasnosti od igala i oštrih predmeta: posljedice-ubodni incidenti // HUMS, 4. simpozij "Stres u pedijatrijskoj sestrinskoj skrbi"
Tuhelj, Hrvatska, 2020. (pozvano predavanje, nije recenziran, neobjavljeni rad, stručni)
CROSBI ID: 1199551 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Specifične opasnosti od igala i oštrih predmeta:
posljedice-ubodni incidenti
(Specific hazards from needles and sharp objects:
consequences - needle injury)
Autori
Armano, Ljerka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, stručni
Skup
HUMS, 4. simpozij "Stres u pedijatrijskoj sestrinskoj skrbi"
Mjesto i datum
Tuhelj, Hrvatska, 21.02.2020. - 22.02.2020
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
edukacija, stres, ubodni incidenti
(education, needle injury, stress)
Sažetak
Ekspozicija krvi i profesionalni rizik izlaganja krvi zaraženog bolesnika nije isti za sve zdravstvene djelatnike. Najčešće ubodne incidente i druge oblike izloženosti krvi prijavljuju medicinske sestre, zatim liječnici i laboratorijsko osoblje, rjeđe drugi djelatnici. Profesionalna izloženost bolničkog osoblja infekcijama koje se prenose krvlju može se spriječiti ili barem donekle umanjiti primjenom zaštitnih mjera. Uvod: Najveći rizik infekcije nose ubodni incidenti šupljim iglama jer pri tome može doći do inokulacije kontaminirane krvi u organizam izložene osobe. Obzirom da ovakvi oblici izloženosti razvijaju u osoba i najveći strah od infekcije, oni se češće i prijavljuju. Iz epidemioloških podataka proizlazi da je u Hrvatskoj rizik profesionalne izloženosti zdravstvenih djelatnika infekcijama koje se prenose krvlju nizak. Prema Godišnjem izvješću Povjerenstva za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija Ministarstva zdravstva vidljivo koliko je ovaj problem u Hrvatskoj podcijenjen i zanemaren: proizlazi da svega oko 5% zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj koji dožive profesionalnu izloženost krvi prijavljuje ekspozicijske incidente nadležnim tijelima, što znači da ih 95% ostane nezabilježeno. Zdravstveni djelatnici trebali bi se kontinuirano educirati o mjerama prevencije te o potencijalnim opasnostima koje uzrokuju infekcije prenosive krvlju. Cilj rada: Ovaj rad predstavlja prikaz slučaja zdravstvenog djelatnika prilikom ubodnog incidenta, te strah i zabrinutost koja se javlja nakon istog. Naglasak je stavljen na potrebama i važnosti timske suradnje između svih dionika uključenih u zbrinjavanje ubodnog incidenta kao i na važnosti psihološke potpore izloženog djelatnika. Zaključak: Primum non nocere svakako je prvi postulat kada govorimo o sigurnosti bolesnika. No jednako tako ne smijemo zaboraviti važnost očuvanja vlastite sigurnosti i vlastitog zdravlja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Biotehnologija u biomedicini (prirodno područje, biomedicina i zdravstvo, biotehničko područje)