Naslov
Upućivanje u diskursu osoba s afazijom: novo, dano i pretpostavljeno
(Reference in the discourse of persons with aphasia: new, given and presupposed)

Autori
Košutar, Sara ; Jozipović, Marija ; Hržica, Gordana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Standardni i nestandardni idiomi / Glušac, Maja ; Mikić Čolić, Ana - Osijek : Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2022, 96-97

ISBN
978-953-314-152-7

Skup
36. međunarodni znanstveni skup Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku: Standardni i nestandardni idiomi

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 09.06.2022. - 11.06.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
upućivanje, diskurs, pragmatičke kategorije, afazija, hrvatski
(reference, discourse, pragmatic categories, aphasia, Croatian)

Sažetak
Afazija je stečeni jezični poremećaj koji nastaje uslijed oštećenja jezičnih centara u mozga (ASHA 2020). Analiza pripovjednoga diskursa pruža bogat uvid u jezične sposobnosti osoba s afazijom (OSA). Jedan od načina postizanja kohezije u diskursu jest upućivanjem (eng. reference). Upućivanje zahtijeva uporabu prikladnoga sredstva kojim se naznačuje da je određena obavijest u diskursu nova, dana ili pretpostavljena (Givón 1989). Za uvođenje novoga referenta obično se rabe neodređeni oblici (npr. jedan dječak), za upućivanje na prethodno spomenuti referent zamjenice, a za ponovno uvođenje referenta određeni oblici (npr. vlastita imena). Funkcije tih pragmatičkih kategorija opće su, no jezična se sredstva mogu razlikovati u jezicima. Prijašnja istraživanja potvrđuju razlike u čestoti uporabe upućivačkih sredstava OSA u odnosu na osobe urednoga jezičnog statusa (UJS), ali pri tomu je fokus na engleskom jeziku te na kvantitativnim istraživanjima (Zhang i dr. 2020). Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati razlike u upućivanju na novi, dani i pretpostavljeni referent u pripovjednom diskursu OSA i UJS, promatrajući uvođenje referenta (USJ: očekujemo imenice), održavanje referenta (UJS: očekujemo veću uporabu zamjenica) te ponovno uvođenje referenta (UJS: očekujemo veću uporabu imenica). Iz Hrvatskoga diskursnoga korpusa govornika s afazijom (Kuvač Kraljević, Hržica i Lice 2017) izdvojeni su pripovjedni uzorci OSA (n = 17) i UJS (n = 17). Izračunani su udjeli vrsta upućivačkih sredstava u svakoj od kategorija. Nisu pronađene razlike između dviju skupina u čestoti upućivanja, no postoje razlike u uporabi jezičnih sredstava u uvođenju i ponovnom uvođenju referenta. Obje skupine najčešće uvode referent imenicom (MOSA = .78, SDOSA = .37 ; MUJS = .98, SDUJS = .08), ali OSA češće rabe zamjenicu (t = 2.129, df = 32, p < 0.05 ; MOSA= .22, SDOSA = .37, MUJS = .02, SDUJS = .08). U ponovnom uvođenju OSA u većoj mjeri rabe zamjenice (t = 2.047, df = 30, p < 0.05 ; MOSA = .69, SDOSA = .32 ; MUJS = .49, SDUJS = .22), a UJS imenice (t = -2.123, df = 30, p < 0.05, MOSA = .31, SDOSA = .32 ; MUJS = .51, SDUJS = .22). U kvalitativnoj su analizi pronađene razlike između skupina u prikladnosti uporabe jezičnih sredstava.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Logopedija, Filologija

POVEZANOST RADA