Naslov
Analiza udžbenika talijanskog jezika za gimnazije: između kurikula i stvarnosti
(Analysis of Italian language textbooks for Grammar Schools: between curriculum and reality)

Autori
Mardešić, Sandra ; Svilarić, Andrea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Standardni i nestandardni idiomi ; XXXVI. međunarodni znanstveni skup Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku / Glušac, Maja ; Mikić Čolić, Ana - Osijek : Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2022, 113-115

ISBN
978-953-314-152-7

Skup
36. međunarodni znanstveni skup Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku: Standardni i nestandardni idiomi

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 09.06.2022. - 11.06.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
kurikularna reforma, talijanski jezik, udžbenik
(Curriculum Reform, Italian language, textbook)

Sažetak
Pandemija Covida-19 i nastava na daljinu u drugi su plan potisnuli kurikularnu reformu, jedan od najvažnijih događaja u novijoj povijesti hrvatskog obrazovnog sustava. Za strane jezike reforma predstavlja svojevrstan nastavak europskih jezičnih politika koje su definirane Zajedničkim europskim referentnim okvirom za jezike iz 2005. godine. Navedeni dokument u opisu novih pristupa učenju i poučavanju stranih jezika naglašava važnost komunikacijskog pristupa i razvoja kompetencija, među kojima se posebno ističe jezično komunikacijska kompetencija. U kurikulu predmeta Talijanski jezik komunikacijska jezična kompetencija jedna je od triju domena od kojih polaze odgojno-obrazovni ishodi za sve razine obrazovanja. Kurikul za Talijanski jezik navodi da ishodi moraju biti usmjereni na učenika kojemu se dodjeljuje središnja uloga u procesu učenja i poučavanja, dok je nastavniku zajamčena autonomija i kreativnost u organizaciji i provedbi nastavnog procesa koja se najviše očituje u izboru udžbenika i drugih nastavnih materijala. Cortés Velásquez, Faone i Nuzzo (2017) u svom radu o metodama analize udžbenika za strane jezike kao jednu od najvažnijih nastavnikovih kompetencija naglašavaju važnost kritičkog pogleda na didaktičke sadržaje koji se upotrebljavaju u nastavnom procesu. Uvidom u udžbenike talijanskog jezika obuhvaćene katalogom MZOŠ-a za školsku godinu 2021./2022. primjetna je diskrepancija između sadržaja i ishoda koje definira kurikul te onih koje susrećemo u odobrenim udžbenicima. U svom radu o autentičnim materijalima i udžbenicima talijanskog jezika za strance, Begotti (2006) zaključuje da se nastavnici često susreću s udžbenicima koji deklarativno slijede aktualne glotodidaktičke teorije, dok se analizom sadržaja utvrđuje prisutnost drugih pristupa učenju i poučavanju stranih jezika. Ishodi već spomenute komunikacijsko jezične domene polaze od stjecanja znanja o posebnostima talijanskoga jezika među kojima kurikul specifično navodi ovladavanje vještinama upotrebe jezičnoga znanja u komunikacijskome činu (sposobnost govorenja, sposobnost započinjanja, održavanja i okončanja razgovora). U već spomenutom radu, Begotti (2006) kao najčešće zastupljene vrste autentičnih materijala ističe novinske članke, ulomke iz časopisa, oglase, stripove, turističke brošure, kuhinjske recepte i slično. Budući da su istraživanja o udžbenicima stranih jezika u hrvatskome kontekstu malobrojna, autorice ovog rada analizirale su gimnazijske udžbenike za predmet Talijanski jezik koji su obuhvaćeni katalogom MZOŠ-a za školsku godinu 2021./2022. Predmet analize jesu tekstovi čije se teme uspoređuju s onima definiranima u kurikulu, dok drugi aspekt analize obuhvaća tipologiju tekstova. Analiza je pokazala da postoje odstupanja između kurikulom definiranih sadržaja te onih koji se nalaze u odobrenim udžbenicima. Kad je u pitanju tipologija tekstova, analiza sadržaja ukazuje da prevladavaju prilagođeni tekstovi preuzeti iz novina i časopisa, s internetskih stranica kao i oglasi, dok je u velikom dijelu udžbenika malo ili nimalo dijaloga i tekstualnih formi koje omogućuju ispunjavanje ishoda komunikacijsko jezične kompetencije definiranih kurikulom Talijanskog jezika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti

Napomena
Pandemija Covida-19 i nastava na daljinu u drugi su plan potisnuli kurikularnu reformu, jedan od najvažnijih događaja u novijoj povijesti hrvatskog obrazovnog sustava. Za strane jezike reforma predstavlja svojevrstan nastavak europskih jezičnih politika koje su definirane Zajedničkim europskim referentnim okvirom za jezike iz 2005. godine. Navedeni dokument u opisu novih pristupa učenju i poučavanju stranih jezika naglašava važnost komunikacijskog pristupa i razvoja kompetencija, među kojima se posebno ističe jezično komunikacijska kompetencija. U kurikulu predmeta Talijanski jezik komunikacijska jezična kompetencija jedna je od triju domena od kojih polaze odgojno-obrazovni ishodi za sve razine obrazovanja. Kurikul za Talijanski jezik navodi da ishodi moraju biti usmjereni na učenika kojemu se dodjeljuje središnja uloga u procesu učenja i poučavanja, dok je nastavniku zajamčena autonomija i kreativnost u organizaciji i provedbi nastavnog procesa koja se najviše očituje u izboru udžbenika i drugih nastavnih materijala.
Cortés Velásquez, Faone i Nuzzo (2017) u svom radu o metodama analize udžbenika za strane jezike kao jednu od najvažnijih nastavnikovih kompetencija naglašavaju važnost kritičkog pogleda na didaktičke sadržaje koji se upotrebljavaju u nastavnom procesu. Uvidom u udžbenike talijanskog jezika obuhvaćene katalogom MZOŠ-a za školsku godinu 2021./2022. primjetna je diskrepancija između sadržaja i ishoda koje definira kurikul te onih koje susrećemo u odobrenim udžbenicima. U svom radu o autentičnim materijalima i udžbenicima talijanskog jezika za strance, Begotti (2006) zaključuje da se nastavnici često susreću s udžbenicima koji deklarativno slijede aktualne glotodidaktičke teorije, dok se analizom sadržaja utvrđuje prisutnost drugih pristupa učenju i poučavanju stranih jezika. Ishodi već spomenute komunikacijsko jezične domene polaze od stjecanja znanja o posebnostima talijanskoga jezika među kojima kurikul specifično navodi ovladavanje vještinama upotrebe jezičnoga znanja u komunikacijskome činu (sposobnost govorenja, sposobnost započinjanja, održavanja i okončanja razgovora). U već spomenutom radu, Begotti (2006) kao najčešće zastupljene vrste autentičnih materijala ističe novinske članke, ulomke iz časopisa, oglase, stripove, turističke brošure, kuhinjske recepte i slično.
Budući da su istraživanja o udžbenicima stranih jezika u hrvatskome kontekstu malobrojna, autorice ovog rada analizirale su gimnazijske udžbenike za predmet Talijanski jezik koji su obuhvaćeni katalogom MZOŠ-a za školsku godinu 2021./2022. Predmet analize jesu tekstovi čije se teme uspoređuju s onima definiranima u kurikulu, dok drugi aspekt analize obuhvaća tipologiju tekstova. Analiza je pokazala da postoje odstupanja između kurikulom definiranih sadržaja te onih koji se nalaze u odobrenim udžbenicima. Kad je u pitanju tipologija tekstova, analiza sadržaja ukazuje da prevladavaju prilagođeni tekstovi preuzeti iz novina i časopisa, s internetskih stranica kao i oglasi, dok je u velikom dijelu udžbenika malo ili nimalo dijaloga i tekstualnih formi koje omogućuju ispunjavanje ishoda komunikacijsko jezične kompetencije definiranih kurikulom Talijanskog jezika.

POVEZANOST RADA