Pregled bibliografske jedinice broj: 1199300
Suplementi u prehrani zdravstvenih djelatnika tijekom pandemije COVID-19
Suplementi u prehrani zdravstvenih djelatnika tijekom pandemije COVID-19 // Sestrinski glasnik, 26 (2021), 2; 82-91 doi:10.11608/sgnj.26.2.1 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1199300 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Suplementi u prehrani zdravstvenih djelatnika
tijekom pandemije COVID-19
(Food supplements in healthcare professionals' diet
during COVID-19 pandemic)
Autori
Rugole, Vedrana ; Pucarin-Cvetković, Jasna ; Milošević, Milan
Izvornik
Sestrinski glasnik (1331-7563) 26
(2021), 2;
82-91
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
zdravstveni djelatnici ; suplementi ; COVID-19
(healthcare professionals ; food supplements ; COVID-19)
Sažetak
Cilj provedenog istraživanja bio je ispitati utjecaj pandemije Covid-19 na učestalost potrošnje suplemenata u prehrani zdravstvenih radnika. Ispitanici i metode: Ispitivanje je provedeno tijekom prosinca 2020. i siječnja 2021. godine na području grada Zagreba, a obuhvatilo je 279 zdravstvenih djelatnika DZ Centar (liječnici, medicinske sestre/tehničari, farmaceuti). Podatci su prikupljani putem upitnika prilagođenog potrebama ovog istraživanja. Razlike između skupine koja je imala promjenu u uzimanju suplementacije u odnosu na skupinu koja nije imala promjenu u uzimanju suplementacije tijekom pandemije COVID-19 analizirane su χ2 testom. Sve P vrijednosti manje od 0, 05 su smatrane značajnima. Rezultati: Dobiveni rezultati ukazuju na značaju naviku konzumiranja nekih dodataka prehrani među zdravstvenim djelatnicima, a pojava pandemije COVID-19 utjecala je na trećinu ispitanika da započnu s uzimanjem suplementa (11, 5%) ili da uzimaju više i češće nego prije pandemije (21, 9%). Od vitamina, tijekom pandemije COVID-19 među zdravstvenim djelatnicima povećala se upotreba vitamina C (P=0, 001), vitamina D (P=0, 001) te kompleksa B vitamina (P=0, 048). Najveće povećanje odnosilo se na učestalost uzimanja vitamina D gdje se svakodnevno uzimanje povećalo 3, 63 puta. Značajne razlike u uzimanju minerala, proteina i aminokiselina između skupine koja je imala promjenu u uzimanju suplementacije u odnosu na skupinu koja nije imala promjenu odnosile su se na uzimanje magnezija i cinka (P<0, 001). Od ostalih dodataka prehrani značajno se povećao unos beta glukana (P<0, 001), ginko bilobe (P=0, 012), kolagena (P=0, 038) te homeopatskih pripravaka (P=0, 006). Zaključak: Pandemija COVID-19 značajno je utjecala na povećani unos dodataka prehrani u zdravstvenih djelatnika. Temeljem najnovijih znanstvenih spoznaja i preporuka o prehrani za vrijeme COVID- 19 trebalo bi više pažnje usmjeriti na principe pravilne prehrane, te dnevne potrebe na vitaminima, mineralima, proteinima i antioksidansima zadovoljiti konzumacijom namirnica iz različitih kategorija hrane, a u slučajevima povećanog rizika od bolesti COVID-19 ili deficita pojedinih nutrijenata koristiti i suplemente.
Izvorni jezik
Hrvatski, engleski
Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatski zavod za javno zdravstvo,
Medicinski fakultet, Zagreb