Naslov
Ideologija i spektakl u suvremenoj hrvatskoj književnosti i filmu
(Ideology and Spectacle in Contemporary Croatian Literature and Film)

Autori
Stanić, Saša

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet u Zagrebu

Mjesto
Zagreb

Datum
24.03

Godina
2022

Stranica
221

Mentor
Biti, Marina

Ključne riječi
ideologija, spektakl, tranzicija, tradicija, identitet, nacija, kultura, kulturno polje, javni prostor, kritika
(ideology, spectacle, transition, tradition, identity, cultural field, public space)

Sažetak
Disertacija na primjeru hrvatske književne i filmske produkcije u postjugoslavenskom razdoblju propituje neka od općih mjesta suvremene teorijske misli. Iskustvo neposredne zbilje u proteklih trideset godina pokazalo nam je slabu validnost i primjenjivost brojnih općeprihvaćenih postmodernističkih teorijskih koncepata. U trenutku kada se već odavno govorilo o nestanku velikih „metapriča“ (Lyotard), „kraju povijesti“ (Fukuyama), „ratovima koji se nisu dogodili“ (Baudrillard), jugoslavenska se kultura suočila s destrukcijom i instrumentalizacijom čije posljedice i danas osjećamo. Upravo je kultura filter kroz koji sagledavamo i tumačimo stvarnost, a ovaj rad kao svoj cilj uzima prikaz njezinih promjena u razdoblju od stjecanja nominalne samostalnosti Republike Hrvatske pa sve do danas. Disertacija nudi tumačenje kako smo u navedenom razdoblju posredstvom romana i filma tvorili priče o sebi. Rad se ne bavi samo pitanjem kako su se priče sastavljale, već nastoji odgovoriti i na pitanje kako su one djelovale te čemu su služile. U fokusu rada je razmatranje ideologije i spektakla kao središnjih točaka provedena istraživanja. Disertacija pokazuje da smo u proteklih trideset godina svjedočili procesu metamorfoze uprizorenja kulture od dominantno ideološki obojenih diskurzivnih praksi u javnome prostoru (tijekom 1990-ih) do onog uprizorenja koje egzistira unutar medijatiziranog spektakla te kojemu je upravo produkcija spektakla primarna svrha (od početka 2000-ih). Također, istraživanje je pokazalo da je domaća kulturna scena od nekadašnjih etatističkih kriterija u kulturnoj proizvodnji ustoličila nove kriterije, ekonomske, čime se potvrdila istinitost tvrdnje prema kojoj se ideologija demokracije otkriva kao „diktatorska sloboda tržišta“ (Debord). Interesni korpus rada obuhvaća djela nastala tijekom 1990-ih koja su obrađivala ratna zbivanja, djela koja su stvarali pisci okupljeni oko FAK-a na početku dvijetisućitih te ona koja nastaju u razdoblju nakon njegova gašenja. U istom vremenskom odsječku interes je usmjeren i na filmsku proizvodnju, pretežito igranu, ali rad se također dotiče i nekoliko dokumentarističkih ostvarenja. Analitički fokus posvećuje se i paraliterarnim fenomenima kao što su književne skupine, nagrade te legitimacijske strategije za pozicioniranje pojedinih aktera unutar kulturnog polja. Rad počiva na komparativnom proučavanju odnosa hrvatske književnosti i filma te nudi sliku narativne artikulacije identitetskih pitanja u hrvatskom društvu. U disertaciji se poseže za metodologijom povijesnog dokumentiranja građe te za suvremenim metodama interpretacije (konstrukcionistički i dekonstrukcionistički pristup).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Filologija, Filmska umjetnost (filmske, elektroničke i medijske umjetnosti pokretnih slika), Književnost, Kroatologija

POVEZANOST RADA