Naslov
Glazbeni klasicizam u Dalmaciji: Julije Bajamonti (1744.-1800.) i Josip Raffaelli (1767.-1843.) u ogledalu korespondencije i uzajamnih odnosa
(Music classicism in Dalmatia: Julije Bajamonti (1744.-1800.) and Josip Raffaelli (1767.-1843.) in the mirror of correspondence and mutual relationship)

Autori
Tomić Ferić, Ivana ; Milošević Carić, Maja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Music in Society: The Collection of Papers: Music – Nation – Identity = Muzika u društvu: zbornik radova: Muzika – Nacija – Identitet / 11th International Symposium „Music in Society“, Sarajevo, October 25-27, 2018 = 11. Međunarodni simpozij „Muzika u društvu“, Sarajevo, 25-27. oktobar 2018.

Urednik/ci
Bosnić, Amra ; Hodžić-Mulabegović, Nerma ; Hukić, Naida

Izdavač
Muzikološko društvo Federacije Bosne i Hercegovine ; Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu

Grad
Sarajevo

Godina
2020

Raspon stranica
329-388

ISSN
2303-5722

Ključne riječi
Julije Bajamonti ; Josip Raffaelli ; korespondencija ; klasicizam ; kasno 18. stoljeće
(Julije Bajamonti ; Josip Raffaelli ; correspondence ; classicism ; late 18th century)

Sažetak
U namjeri predstavljanja novih spoznaja i otkrića koji su rezultat recentnih glazbeno- historiografskih istraživanja, tekst rasvjetljuje nepoznate podatke o uzajamnim vezama dvojice skladatelja s hrvatskoga priobalja u kasnom settecentu – Julija Bajamontija (1744.-1800.) i Josipa Raffaellija (1767.-1843.). Kao jedan od najučenijih i najsvestranijih ličnosti ne samo dalmatinske već i cjelokupne hrvatske povijesti, Bajamonti je „kulturom pisma“ održavao veze i kontakte s brojnim istomišljenicima unutar i izvan hrvatskih granica. Među domaćim korespondentima, značajno mjesto pripada Josipu Raffaelliju – skladatelju, kapelniku, orguljašu i svećeniku, rođenom u Hvaru u imućnoj patricijskoj obitelji. Glazbenu naobrazbu Raffaelli je započeo u rodnome gradu, učeći privatno s Bajamontijem, a nastavio je - vjerojatno na poticaj splitskog polihistora s kojim ostaje u kontaktu putem pisama - u Italiji. Nakon povratka u Hvar 1804., Raffaelli postaje ključna ličnost crkvene glazbe grada kao katedralni orguljaš i kapelnik, ali i plodan skladatelj duhovne glazbe prožete utjecajima talijanske opere (kasnog) 18. stoljeća. Sačuvana korespondencija J. Bajamontija u Arhivu Arhelološkoga muzeja u Splitu nudi podatke koji će doprinijeti rasvijetljavanju njihova odnosa i usmjeriti znatno bogatije svjetlo na ulogu dvojice srednjodalmatinskih skladatelja u proboju prosvjetiteljskih ideja sa zapadne obale Jadrana u hrvatske krajeve, koje su postale zalogom uzleta glazbe u Hrvatskoj na samom početku 19. stoljeća, u razdoblju koje je prethodilo i na neki način pripremalo hrvatski narodni preporod.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti

Napomena
Dvojezično izdanje (hrv, eng)

POVEZANOST RADA