Pregled bibliografske jedinice broj: 119884
Mavro Orbini: Uz 400. obljetnicu djela 'Il Regno de gli Slavi'
Mavro Orbini: Uz 400. obljetnicu djela 'Il Regno de gli Slavi' // Hrvatska revija, I (2001), 1; 66-71 (podatak o recenziji nije dostupan, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 119884 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Mavro Orbini: Uz 400. obljetnicu djela 'Il Regno de gli Slavi'
(Mauro Orbini: On the Occasion of the 400th Anniversary of his Book 'Il Regno de gli Slavi')
Autori
Šanjek, Franjo
Izvornik
Hrvatska revija (1330-2493) I
(2001), 1;
66-71
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
Mavro Orbini; Slaveni; historiografija; humanizam
(Mavro Orbini; Slavs; historiography; humanism)
Sažetak
U svom djelu Il Regno de gli Slavi hoggi corrottamente detti Schiavoni - Kraljevstvo Slavena danas iskrivljeno nazivanih Skjavoni Mavro Orbini podastire čitatelju egzaltiranu povijest Slavena kao jedinstvene narodnosne cjeline s opisima hrabrosti i junaštva pojedinaca i istaknutih skupina od njihova mitskog izlaska na povijesnu pozornicu do sukoba s otomanskom osvajačkom silom u 15. i 16. stoljeću. U djelu, pisanom u duhu talijanske humanističke historiografije, iščitava se nordijska, sarmatska, autohtona i biblijska teorija o podrijetlu i jedinstvu slavenskog nacionalnog korpusa. Ideju o Skandinaviji kao pradomovini Slavena nalazi u Shedela, Irenicusa, Krantza i Thürmayera, njihovo naseljavanje Sarmatije preuzima od Kromera i Dubravskog, a dolazak na Balkan i stapanje s Ilirima prepisuje od Popa Dukljanina, Tome Arhiđakona, Ludovika Crijevića Tuberona i Vinka Pribojevića. Orbini uvažava mišljenja grčko-rimskih historičara i geografa Apijana, Plinija, Tacita, Pomponija Mele, Ptolemeja i Diona Cassiusa, a od srednjovjekovnih povjesničara citira Jordanesa, Prokopija Cezarejskog, Pavla Warnefrida 'Đakona', Izidora Seviljskog, Witikinda, Saxa Grammaticusa, Helmolda i Arnolda iz Lübecka, Sigeberta iz Gembloursa i Vinka iz Beauvaisa. Zastupnik je ekvidistance u odnosu na Dubrovniku moćne susjede Veneciju i Otomansko Carstvo. Orbinijeve apstraktne koncepcije i krute retoričke sheme nisu međutim prilagodljive poimanju povijesne znanosti u otvorenijem i tolerantnijem društvu, navjestitelju modernog vremena.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Teologija
POVEZANOST RADA