Pregled bibliografske jedinice broj: 1198793
Status uhranjenosti bolesnika kao prediktor učestalosti hospitalizacija
Status uhranjenosti bolesnika kao prediktor učestalosti hospitalizacija // E-sažetci
Zagreb, Hrvatska, 2022. str. 1-3 (poster, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 1198793 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Status uhranjenosti bolesnika kao prediktor
učestalosti hospitalizacija
(Nutritional status of patient as predictor of
hospitalization frequency)
Autori
LOVRIĆ, BOŽICA ; Jovanović, Tihomir ; Mamić, Marin ; Vidić, Hrvoje ; Jelinčić, Ivana ; Vukoja, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
E-sažetci
/ - , 2022, 1-3
Skup
12. kongres Hrvatskog torakalnog društva - TORAKS 2022
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 25.05.2022. - 28.05.2022
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
hospitalizacija ; prehrambeni status ; pretilost
(hospitalization ; nutritional statius, obesity)
Sažetak
Uvod:U Hrvatskoj je 2019. samo 34 % odraslih osoba imalo normalnu tjelesnu masu, a na samom je vrhu europskih zemalja prema udjelu osoba s prekomjernom tjelesnom masom i pretilosti (65 %). Debljina predstavlja rizik za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti, povećava stopu hospitalizacije te povećava troškove zdravstvenog sustava. Cilj:je bio ispitati status uhranjenosti hospitaliziranih bolesnika, te istražiti utjecaj sociodemografskih čimbenika na prehrambeni status bolesnika, te povezanost statusa uhranjenosti s učestalosti hospitalizacija. Metode: Provedena je presječna studija među hospitaliziranim bolesnicima u OŽB Požega. Status uhranjenosti procijenjen je primjenom standardnog indeksa tjelesne mase (ITM) prema WHO kriterijima. Iz medicinskih zapisa evidentirana je učestalost hospitalizacija ispitanika posljednjih pet godina. Rezultati:S prekomjernom masom bilo je 196 (39, 2 %), dok je 158 (31, 4 %) bolesnika bilo pretilo. Nema značajne razlike u raspodjeli bolesnika prema uhranjenosti u odnosu na spol, dobne skupine, mjesto stanovanja, razinu obrazovanja i radni status. Značajno više bolesnika s prekomjernom tjelesnom masom i pretilih je iz skupine koja je u braku (Fisherov egzaktni test, P = 0, 04), i kod bolesnika koji imaju dvoje i više djece (Fisherov egzaktni test, P = 0, 03) te 6 i više hospitalizacija(Fisherov egzaktni test, P = 0, 01) Zaključak:Pretilost je vodeći javnozdravstveni problem u Hrvatskoj, te prestavlja značajan prediktor u učestalosti hospitalizacija. Pri planiranju javno zdravstvenih aktivnosti koje će pomoći u promicanju zdravog načina života i smanjenja prekomjerne tjelesne mase i pretilosti potrebno je osmisliti kulturno prihvatljive modele.
Izvorni jezik
Hrvatski
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Opća županijska bolnica Požega
Profili:
Ivan Vukoja
(autor)
Tihomir Jovanović
(autor)
Marin Mamić
(autor)
Božica Lovrić
(autor)
Ivana Jelinčić
(autor)