Pregled bibliografske jedinice broj: 1198784
Pregled povijesnoga razvoja onomastike u Hrvata
Pregled povijesnoga razvoja onomastike u Hrvata // Lingua Montenegrina, XVI (2022), 1; 197-222 (međunarodna recenzija, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1198784 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pregled povijesnoga razvoja onomastike u Hrvata
(An Overview of the Historical Development of
Onomastics in Croatia)
Autori
Dragić, Helena
Izvornik
Lingua Montenegrina (1800-7007) XVI
(2022), 1;
197-222
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
povijesni razvoj onomastike, hrvatski onomastičari, osvrt na život i djelo hrvatskih onomastičara
(historical development of onomastics, Croatian onomasticians, overview of life and work of Croatian onomasticians)
Sažetak
Bizantski car i pisac Konstantin VII. Porfirogenet u djelu O upravljanju carstvom navodi brojne hrvatske idiome. Uz navođenje idioma, Konstantin VII. prvi navodi i etimologiju naziva pa tako piše da su „Hrvati oni koji posjeduju mnogo zemlje.” Prvi je naveo povijesne predaje o dolasku Hrvata u današnje krajeve koje su predvodili petorica braće: Kluka, Klobek, Kosinc, Muklo, Hrvat i dvije sestre: Tuga i Buga. Osim o značenju imena Hrvat na slavenskom jeziku, Porfirogenet navodi i etimologiju brojnih drugih naroda. Faust Vrančić se rijetko spominje da je bio prvi hrvatski etimolog. On je u svom Rječniku iz 1595. dao analizu mađarskih riječi koji pripadaju slavenskim jezicima. Vrančićev sljedbenik, prvi onomastičar u Hrvata, bio je Pavao Ritter Vitezović (1652.-1713.) koji se oslanjao na narodni govor i povijesne izvore te je prema Putancu načinio najveći popis imena s njegovim brojnim varijacijama. Nadalje, će biti riječi o Francu Miklošiču i Tomi Maretiću. Konstantin Jireček je temeljem isprava iz dalmatinskih gradova od 9. do 15. st. sastavio registre: rimskih, grčkih, starokršćanskih i ostalih stranih imena, slavenskih imena u dalmatinskim gradovima od 10. do 15. st. te prezimena i nadimaka u dalmatinskim gradovima od 1000. do 1500. godine kako to navodi Valentin Putanec. Od iznimne važnosti su djela hrvatskih onomastičara: Valentina Putaneca, Franca Bezlaja, Antuna Mayera, Otta Francka, Petra Skoka, Božidara Finke, Blaža Jurišića, Mate Suića, Mate Šimundića, Petra Šimunovića, Stjepka Težaka, Živka Bjelanovića, Stjepana Babića, Dunje Brozović Rončević, Anđele Frančić, Domagoja Vidovića i dr.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Filologija
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
