Naslov
Primarna protetička opskrba bolesnika s amputacijom donjih udova - naša iskustva sada i prije 20 godina
(First prosthetic supply of patients with lower limb amputation - our experience now and 20 years ago)

Autori
Šalić Herjavec, Dubravka ; Ištvanović, Neven ; Livaković, Branko ; Ružić, Vedran ; Tomašević, Maja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, prošireni sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka XX. Simpozija Ortopedska pomagala 2022 / Werner, Dean - Zagreb : Društvo za protetiku i ortotiku - ISPO Croatia, 2022, 34-35

ISBN
978-953-58591-0-9

Skup
20. Lošinjski dani bioetike = 20th Lošinj Days of Bioethics

Mjesto i datum
Mali Lošinj, Hrvatska, 15.05.2022. - 18.05.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
amputacija donjih udova, primarna protetička opskrba
(lower limb amputation, first prosthetic supply)

Sažetak
Uvođenje protuepidemijskih mjera zbog pojave bolesti COVID-19 nametnulo je potrebu za modifikacijama u planiranju i provođenju primarne protetičke opskrbe bolesnika s amputacijom udova. Cilj rada je ispitati je li postoje razlike u demografskim karakteristikama bolesnika, razini i uzrocima amputacije, pokretljivosti prije i nakon primarne protetičke opskrbe, provođenju pretprotetičke rehabilitacije, vremenu čekanja na prijem i dužinu trajanja primarne protetičke rehabilitacije, prisustvu komplikacija, ovisnosti pri navlačenju proteze, vremenu korištenja proteze i brzini hoda s protezom u bolesnika s amputacijom donjih udova koji su primarno protetički ospkrbljeni u našem Zavodu tijekom pandemijske 2020.godine i onih bolesnika koji su u našem Zavodu boravili prije 20 godina. U istraživanje je uključeno 96 bolesnika s amputacijom donjih udova (osim stopala) u kojih je provedena primarna protetička opskrba, s tim da je u 8 bolesnika rehabilitacija provedena u 2 dijela, od toga u njih 4 zbog epidemiološke situacije. S obzirom na preporučene protuepidemijske mjere, broj ispitanika je znatno manji u odnosu za uzorak od prije 20 godina (221 ispitanik). Među ispitanicima je 32, 3% žena i 67, 7% muškaraca, prosječne dobi od 75 godina, što je značajni porast u odnosu na period prije 20 godina (62 godine). Uočeno je da su muškarci sada u prosjeku stariji od žena za oko 7 godina, dok su ranije žene bile starije oko 8 godina. Prije 20 godina kod muškaraca je češća bila transfemoralna amputacija, a kod žena transtibijalna, dok je sada kod oba spola češća transfemoralna amputacija (žene 51, 6%, muškarci 54, 2%). Za razliku od ranije, kad je šećerna bolest bila glavni uzrok amputacije, sada je ukupno gledano uočena značajna dominacija kombinacije šećerne bolesti i periferne opstruktivne bolesti arterija (52, 1%), napose u bolesnika s transtibijalnom amputacijom (76, 3%). U osoba s tranfemoralnom amputacijom bilježi se kao i ranije blaga predominacija periferne opstruktivne bolesti arterija kao vodećim uzrokom amputacije. Vrijeme od amputacije do prijema na primarnu protetičku rehabilitaciju je za bolesnike s transfemoralnom amputacijom slično kao i ranije (7 mjeseci), dok je značajno produženo za osobe s obostranom amputacijom donjih udova i napose transtibijalnom amputacijom (11, 1 mjesec, odnosno 16 mjeseci). Usprkos činjenici da je oko polovine ispitanika uspjelo provesti pretprotetičku rehabilitaciju, u obje skupine je zabilježeno da je kod prijema na rehabilitaciju većina bila pokretna uz pomoć invalidskih kolica ili hodalice, za razliku od prije, kada je veći dio bio pokretan uz pomoć dviju podlaktičnih štaka. Duljina trajanja primarne protetičke opskrbe je sada u prosjeku kraće za oko 7 dana (najviše za transtibijalnu amputaciju – 9 dana). U prosjeku manje bolesnika javlja fantomsku bol u odnosu na ranije (39, 6% u odnosu na 55.7%) ; najveći pad se bilježi kod bolesnika s transfemoralnom amputacijom (od 65.7% na 44.2%). Pregledom dokumentacije je uočeno i da veliki udio bolesnika ima odgovarajuću medikaciju koja kupira neuropatsku bol. Usporedba postojanja lokalnih komplikacija i kontraktura susjednih zglobova se nije mogla odgovarajuće provesti zbog nepotpunih podataka. Iako su podaci o korištenju pomagala prilikom hoda nakon provedene primarne protetičke opskrbe slično distrubuirani, ističe se činjenica da je sada 62, 5% bolesnika uspjelo svladati hod uz pomoć dviju podlaktičnih štaka, što je značajan uspjeh s obzirom na visoki postotak ovisnosti o invalidskim kolicima i hodalici pred prijem (oko 90%). Po otpustu je u prosjeku vrijeme korištenja proteze tijekom dana slično (5, 09 sati), ali je nešto kraće za obostranu amputaciju (3, 75 sati) te je produženo za gotovo jedan sat za tranfemoralnu i transtibijalnu amputaciju (5, 58 sati, odnosno 6, 22 sata). Po završetku primarne protetičke opskrbe bolesnici su u prosjeku s protezom sporije svladavali udaljenost od 10 m za oko 2, 5 sekunde u odnosu na 2000. godinu (najveće odstupanje je uočeno kod transtibijalne amputacije, a najmanje kod transfemoralne amputacije). Značajno je poboljšana samostalnost pri navlačenju proteze (90% u odnosu na 75% ) ; najviše pomoći trebaju bolesnici s obostranom amputacijom (33, 3%). ZAKLJUČAK: S obzirom da je 2020. godine zbog uvođenja protuepidemijskih mjera značajno smanjen broj bolesnika koji su nakon amputacije donjih udova primarno protetički opskrbljeni u našem Zavodu u odnosu na period od prije 20 godina, može se zaključiti da je bez obzira na duže čekanje na prijem i veću potrebu za pomagalom prilikom hoda, u većini domena postignut veći uspjeh rehabilitacije u odnosu na ranije (vrijeme trajanja rehabilitacije, pokretljivost uz pomagalo, sati korištenja proteze, neovisnost u navlačenju proteze). Slabiji rezultat se jedino bilježi kod brzine hoda s protezom, što se može protumačiti slabije kondicioniranim bolesnicima (u prosjeku stariji bolesnici koji su zbog pandemije do prijema više vremena proveli u invalidskim kolicima u odnosu na ranije).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA