Naslov
USPOREDBA DULJINE DOJENJA U GRADSKOJ I RURALNOJ SREDINI
(COMPARATION OF BREASTFEEDING DURATION BETWEEN URBAN AND RURAL WOMEN)

Autori
Rančić, Iva

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Split

Datum
14.07

Godina
2016

Stranica
85

Mentor
Krželj, Vjekoslav

Ključne riječi
Dojenje
(Breast Feeding)

Sažetak
CILJ ISTRAŽIVANJA: Glavni cilj ovog istraživanja bio je istražiti postoji li razlika u duljini isključivog dojenja između žena gradske i ruralne sredine Splitsko - Dalmatinske županije, te pronaći koji čimbenici koji utječu na duljinu dojenja se razlikuju u ove dvije populacije. Jedan od ciljeva bio je ispitati stope dojenja, te čimbenike koji generalno utječu na duljinu dojenja. MATERIJAL I METODE: Provedeno je temeljno opažajno presječno istraživanje na dvije skupine žena, od kojih jedna skupina žena živi u gradskoj, a druga skupina u ruralnoj sredini Splitsko- dalmatinske županije. Ciljne populcije bile su majke djece koja pohađaju vrtić i osnovnu školu od prvog do četvrtog razreda. Anonimni originalni anketni upitnik bio je glavni način prikupljanja podataka. REZULTATI: Od ukupno 240 ispitanica njih 127 živjelo je u ruralnoj sredini, a 113 ispitanica u gradskoj sredini. Žene koje žive u ruralnoj sredini statistički su duže isključivo dojile svoju djecu (MWW=5719, 0 ; p<0.01). Majke koje su rođene na selu, bez obzira gdje su živjele kasnije, također su duže isključivo dojile svoju djecu nego majke koje su rođene u gradu (t=3.63 ; p<.01 ; df=229). U gradu su ispitanice starije (t=2, 69 ; p<0.01), značajno obrazovanije (MWW=2556, 0 ; p<0.01), značajno više ih je zaposleno (MWW=2462, 0 ; p<0.01), veća su im bila prosječna mjesečna primanja (MWW=6315, 0 ; p<0.01), očevi su bili znatno obrazovaniji (MWW=2897, 0 ; p<0.01) te je više žena u gradu pohađalo tečaj dojenja (χ²=17.48 ; p<0.01). Ispitanice na selu imaju više djece (t=2, 69 ; p<0.01), više žena je već prije imalo dijete (t=2, 69 ; p<0.01), značajno je više žena živjelo u proširenoj obitelji u odnosu na gradsku sredinu (MWW=6315, 0 ; p<0.01) te su bile značajno više nezaposlene (MWW=5500, 0 ; p<0.01) u usporedbi sa ženama gradske sredine. Statistički, razlikuje se način tj. mjesto učenja tehnike dojenja u gradskoj i ruralnoj sredini (χ²=9, 365 ; p<0.05). Žene iz gradske sredine tehniku dojenja učile su samostalno, a žene ruralne sredine značajno su više učile od osoblja rodilišta i patronažne sestre. Žene na selu bile su više podučene svim prednostima dojenja od strane zdravstvenog osoblja (χ²=20.45 ; p<0.05) te su se više mogle obratiti za pomoć stručnim osobama (χ²=10.56 ; p<0.01). Više žena na selu se ustručavalo dojiti na javnom mjestu (χ²=5.12 ; p<0.05). Generalno, žene koje su prošle tečaj dojenja dojile su dulje (χ²=10.72 ; p<0.05), žene koje su pušile u trudnoći (χ²=14.1 ; p<0.05) i za vrijeme dojenja (χ²=13.91 ; p<0.05) dojile su kraće. Žene koje smatraju da ih je zdravstveno osoblje podučilo prednostima dojenja (χ²=13.25 ; p<0.05) i žene koje su dojile na zahtjev djeteta (χ²=8.75 ; p<0.05) dojile su dulje. Žene koje su imale više točnih odgovora u dijelu ankete gdje se ispitivalo znanje o dojenju također su dojile dulje (χ²=18.2 ; p<0.05). Što je žena obrazovanija (χ²=7.79 ; p<0.05) i što joj je suprug obrazovaniji (χ²=8.14 ; p<0.05) to dulje doji. Žene koje su djeci davale dudu varalicu kraće su dojile i u gradskoj (t=2.17 ; p<0.05) i u ruralnoj sredini (χ²=23.49 ; p<0.05). U ruralnoj sredini, osim već navedenih čimbenika, dokazano je da što je žena imala više djece (χ²=16.18 ; p<0.01) i što je bio veći redni broj ispitivanog djeteta (χ²=18.35 ; p<0.01) to je žena dulje dojila ispitivano dijete. Žene koje su bile zadovoljnije osobljem rodilišta (χ²=9.26 ; p<0.01) i žene koje su imale namjeru da će dojiti prije poroda (χ²=9.05 ; p<0.01) dulje su dojile. ZAKLJUČAK: U ovom istraživanju dobivene su neke statistički značajne razlike između ispitanica gradske i ruralne sredine po pitanju duljine isključivog dojenja i brojnih čimbenika koji imaju utjecaj na duljinu dojenja. Pokazalo se da su stope dojenja još uvijek niske i daleko ispod očekivanih. Pokazalo se da je duljina isključivog dojenja veća u ruralnoj sredini, iako je postotak žena koje doje dulje od 6 mjeseci veći u gradskoj sredini. što se može prepisati njihovoj većoj razini obrazovanja i zaposlenosti, starijoj dobi, pohađanju tečaja dojenja, znanju o dojenju, boljem materijalnom statusu i obrazovanosti supruga. S druge strane, žene na selu imaju veći broj djece, veći broj žena je već prije imao dijete, češće žive u proširenoj obitelji, zadovoljnije su zdravstvenim osobljem i češće smatraju da im se mogu obratiti za pomoć u slučaju komplikacija s dojenjem. Ukupno gledajući, dulje doje obrazovanije žene, žene čiji su muževi obrazovaniji, one koje imaju više djece i što je veći redni broj ispitivanog djeteta, žene koje su prošle tečaj dojenja, one koje smatraju da ih je zdravstveno osoblje podučilo prednostima dojenja, one koje su dojile na zahtjev djeteta, one koje su imale više točnih odgovora u dijelu gdje se ispitivalo znanje o dojenju, žene koje su bile zadovoljnije osobljem rodilišta te one žene koje su prije poroda imale namjeru da će dojiti. Ovim istraživanjem potvrđen je negativan utjecaj na duljinu dojenja već dokazanih čimbenika kao što su pušenje za vrijeme trudnoće, pušenje za vrijeme dojenja i upotreba dude varalice.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA