Pregled bibliografske jedinice broj: 1198274
Ciljane sintetske molekule: nova mogućnost liječenja bolesnika reumatoidnim artritisom i psorijatičnim artritisom.
Ciljane sintetske molekule: nova mogućnost liječenja bolesnika reumatoidnim artritisom i psorijatičnim artritisom. // 21. godišnji kongres Hrvatskoga reumatološkog društva HLZ-a s međunarodnim sudjelovanjem
Šibenik, Hrvatska, 2019. str. 57-57 (predavanje, nije recenziran, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 1198274 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ciljane sintetske molekule: nova mogućnost
liječenja bolesnika reumatoidnim artritisom i
psorijatičnim artritisom.
(TARGETED SYNTHETIC MOLECULES. A NEW POSSIBILITY
FOR TREATING PATIENTS
WITH RHEUMATOID ARTHRITIS AND PSORIATIC ARTHRITIS)
Autori
Grazio, Simeon
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Skup
21. godišnji kongres Hrvatskoga reumatološkog društva HLZ-a s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 17.10.2019. - 20.10.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
ciljane sintetske molekule ; reumatoidni artritis ; psorijatični artritis ; bolesnici
(targeted synthetic molecules ; rheumatoid arthritis ; psoriatic arthritis ; patients)
Sažetak
Unatoč značajnom napretku u mogućnostima i raznolikosti novih terapija u dijela bolesnika s najčešćim upalnim reumatskim bolestima se ne postiže remisija. I u slučaju liječenja prema zadanom cilju stopa postizanja remisije je umjerena, dok je sekundarna neučinkovitost relativno česta. Osim toga, čak i u bolesnika u kojih se postižu glavni ciljevi ostaju rezidualna bol i umor. Biološki lijekovi se primjenjuje putem injekcija i obično u kombinaciji s konvencionalnim sintetskim antireumatikom. Oboje mogu predstavljati prepreku za bolesnike koji ima strogu preferenciju za peroralnu terapiju te kad ne postoji potreba za konkomitantnom terapijom. Stoga, postoji potreba za drugim terapijskim opcijama kojima bi se postigla remisija, ali i pozitivno djelovati na druge ishode izvještavane od strane bolesnika. Pri tome je važno pokušati obuhvatiti i druge manifestacije u sklopu koncepta bolesti, na primjer spondiloartritisa, te voditi računa o komorbiditetima. Novi mehanizmi lijekova uključuje blokadu signalnih putova unutar stanice, što se onda očituje blokadom ostalih čimbenika u procesu razvoja upale. Signali posredovani janus-kinazom (JAK) bitna su sastavnica pro-upalnih i autoimunih procesa u upalnim bolestima. Stoga su istraživanja blokade upravo obitelj JAK razvijena nova skupina lijekova od kojih su najvažniji: tofacitinib, baricitinib, upadacitinib i filgotinib, a za sad su prva dva u kliničkoj primjeni. Njihova učinkovitost je dokazana u kliničkim studijama bolesnika s reumatoidnim artritisom, a tofacitinib i u bolesnika sa psorijatičnim artritisom. Određene razlike u jakosti inhibicije pojedinih JAK-ova su izvedene iz in vitro istraživanja treba interpretirati s oprezom i tek treba vidjeti koliko je to važno u kliničkoj praksi. Apremilast je mala sintetska ciljana molekula koja inhibira fosfodiesterazu-4 (PDE4), dominantni enzim koji djelujući na ciklički adenozin-monofosfat (cAMP), u konačnici smanjuje izražavanje brojnih proupalnih čimbenika. Lijek je istražen, učinkovit i odobren za liječenje psorijatičnog artritisa i psorijaze. Najvažnija nuspojava ovih lijekova je sklonost infekcijama. Za JAK inhibitore posebno treba voditi računa o anemiji, leukopeniji, razini kolesterola, zgrušavanju krvi i riziku za malignome, dok su za apremilast karakteristični proljev, mučnina/povraćanje, gubitak teka, glavobolja i gubitak na tjelesnoj težini
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Biotehnologija u biomedicini (prirodno područje, biomedicina i zdravstvo, biotehničko područje)