Naslov
Reprezentacije intimnosti u pjesništvu hrvatskih književnica 19. stoljeća
(Representations of Intimacy in the Poetry of Croatian 19th Century Women Writers)

Autori
Brunčić, Dubravka ; Coha, Suzana

Izvornik
Forum: mjesečnik Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (0015-8445) Knj. XCIV (2022), 1-3; 138-169

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
hrvatske književnice, 19. stoljeće, romantizam, pjesništvo, ženski identiteti, intimnost, ljubav
(Croatian women writers, 19th century, romanticism, poetry, female identities, intimacy, love)

Sažetak
Polazeći od teorija koje naglašavaju sociokulturnu konstruiranost fenomena koji se drže sastavnicama ljudske intimnosti, odnosno subjektivnih i individualnih osjećaja i stavova (M. Foucault ; N. Luhmann ; E. Illouz), u radu se istražuju specifičnosti reprezentiranja intimnosti u pjesništvu prvih književnica novije hrvatske književnosti Ane Vidović (?-1879), Dragojle Jarnević (1812-1875) i Jagode Brlić (1827-94). Polazi se od teze da je u 19-ostoljetnom književno-kulturnom imaginariju hrvatskoga romantizma, u kontekstu kojega su se realizirale, ljubav jedan od temeljnih koncepata u oblikovanju i reprezentiranju osobnih, a u okviru njih i ženskih identiteta, i to u njihovoj izdvojenosti od društva, ali i u povezanosti s njime. U tekstovima dominiraju prikazi heteroseksualne romantične ljubavi, od promicanja ideala ljubavi kao čežnje za transcendentnim, isticanja (samo)afirmativnih i destruktivnih aspekata ljubavi, tematiziranja tabuiziranih oblika ljubavi (primjerice, izvanbračna, erotska ljubav, te ljubav prema nacionalnomu, vjerskom Drugom), do prožimanja ljubavnoga i nacionalno-domoljubnog diskursa te prikazivanja socioekonomskih pretpostavki koje utječu na ljubavne izbore i odnose. Pokazuje se kako su tematiziranja ljubavi u funkciji potvrđivanja pripadnosti nacionalnoj kulturi, ali i propitivanja ženskoga društvenog položaja unutar nje te se utvrđuje kako se kroz reprezentacije različitih ljubavnih odnosa (re)produciraju ali i podrivaju rodne hijerarhije, (re)afirmira patrijarhalni svjetonazor, ali i naznačuju emancipacijski potencijali (ženske) emotivne individualnosti i slobode. Tekstovi koji se analiziraju pokazuju kako je rani angažman žena u novijoj hrvatskoj književnosti bio uvjetovan postojećim patrijarhalnim okvirima, ali je istovremeno i destabilizirao orođenu dihotomiju javna, muška vs. privatna, ženska sfera, a književnice su se upisivale u i podrivale dominantni, maskulini književni diskurs, računajući također na potencijal vlastitih tekstova u oblikovanju ženske čitateljske publike.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA