Pregled bibliografske jedinice broj: 1197660
Essegg: od gastronomije do jezičnoga identiteta
Essegg: od gastronomije do jezičnoga identiteta // IDENTITETI-KULTURE-JEZICI ; Godišnjak Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru ; Na raskrižju kultura - novi metodološki izazovi, 7 (2021), 63-81 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1197660 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Essegg: od gastronomije do jezičnoga
identiteta
(Essegg: from gastronomy to language identity)
Autori
Miljenko Brekalo ; Anamarija Lukić ; Ivan Stipić
Izvornik
IDENTITETI-KULTURE-JEZICI ; Godišnjak Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru ; Na raskrižju kultura - novi metodološki izazovi (2303-7423) 7
(2021);
63-81
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Osijek ; početak 20. stoljeća ; njemački jezik ; kuhinja ; recepti ; Narodna obrana
(Osijek ; early 20th century ; German language ; cuisine ; recipes ; Narodna obrana)
Sažetak
Iako se već 1910. godine više Osječana izjasnilo za hrvatski kao materinski jezik, a ne za njemački, njemački je i dalje prevladavao. Aktivni pobornici hrvatskoga jezika, okupljeni oko osječkoga dnevnog lista Narodna obrana, čudili su se toj prevlasti i pripisivali je političkoj inertnosti Osječana. U svojim su opažanjima zbog uporabe njemačkoga jezika ponajviše prozivali muškarce, dok su žene spomenute rijetko i uzgredno. Iz toga slijedi kako su podcijenili utjecaj žena na govoreni jezik, iako su upravo one majke, odgajateljice i učiteljice prvih riječi. Upravo iz Narodne obrane doznajemo kako su Osječanke preferirale njemački jezik u komunikaciji, a iz njihovih bilježnica s receptima, koje naznačuju bilingvalnost, saznajemo i moguće razloge za to. Recepti koji su kružili među njima dolazili su s njemačkoga govornog područja, uglavnom su nosili obilježja južnonjemačke i austrijske kuhinje, ili su bili prepisani iz tiskanih kuharica na njemačkome jeziku. Dijeljenje recepata, kao sastavni dio komunikacije među ženama, teklo je puno lakše na njemačkome jeziku, a posljedično tomu, i ostali razgovori o hrani te drugim „ženskim“ poslovima koji su bili zajednički svim ženama, neovisno o podrijetlu. Uzevši u obzir kako je briga oko prehrane obitelji zauzimala izuzetno velik udio u svakodnevici većine žena, nije nezamislivo da su si Osječanke tu brigu nastojale olakšati uporabom samo jednoga jezika, koji je bio njemački.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest, Kroatologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
