Naslov
Kretanje stanovništva zagrebačke Dubrave od sredine 19. stoljeća do kraja 20. stoljeća
(Population Movement in Zagreb's District of Dubrava from the middle of the 19th Century to the end of the 20th Century)

Autori
Rogina, Lucija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odjel za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta

Mjesto
Zagreb

Datum
25.02

Godina
2022

Stranica
67

Mentor
Kevo, Mario

Ključne riječi
Zagreb, Dubrava, stanovništvo, demografske promjene, naseljavanje, industrijska zona, neplanska gradnja, ideološka izgradnja, popis stanovništva
(Zagreb, Dubrava, Population, Demographic Changes, Settlement, Industrial Zone, Unplanned Construction, Ideological Construction, Population Census)

Sažetak
Različita povijesna i društveno-gospodarska zbivanja imala su veliki utjecaj na kretanje stanovništva grada Zagreba pa time i zagrebačke Dubrave. Ujedinjenjem Kaptola i Gradeca 1850. godine nastaje Zagreb, koji se počinje ubrzano širiti. Širenjem grada nastaju kvartovi kroz koje se stanovnici identificiraju i čvršće povezuju s gradom. Jedan od nastalih kvartova je zagrebačka Dubrava, naselje smješteno na istočnom dijelu grada Zagreba. Unatoč perifernom položaju, zbog kojeg u početku nije bila previše atraktivna za naseljavanje, prema broju stanovnika Dubrava se vrlo brzo počinje ubrajati među veće kvartove grada Zagreba. Odabrana tema diplomskog rada bavi se prvenstveno popisnim kretanjem stanovništva zagrebačkog predgrađa, od njegovih početaka sve do jednog od najnapučenijih zagrebačkih kvartova, a u korelaciji s društveno-gospodarskim razvojem samog naselja. Obuhvaćeno razdoblje, od sredine 19. stoljeća do kraja 20. stoljeća, pruža zaokruženu sliku nekih aspekata kretanja stanovništva i općeg razvoja Dubrave. U radu se ukazuje na povijesne, demografske i društveno-gospodarske čimbenike koji su utjecali na privlačnost ovog područja za doseljavanje stanovništva. U drugoj polovici 19. stoljeća, Dubrava je bila u posjedu zagrebačkog Kaptola te je pretežno bila nenaseljena. Raspadom feudalno-kmetskih odnosa i agrarnom reformom početkom 20. stoljeća, područje Dubrave postaje individualno vlasništvo čime Dubrava prestaje biti izletište i počinje biti područje pogodno naseljavanju većeg broja stanovnika. Površina okružena šumom postala je građevinsko zemljište na kojoj su prvotno izgrađeni stambeni objekti, a povećanjem broja stanovnika postupno su izgrađeni društveni i kulturni sadržaji. Kronološki pregled razvoja zagrebačke Dubrave te kako su određeni povijesni i društveno-gospodarski čimbenici utjecali na razvoj stanovništva, tema je ovog diplomskog rada.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Demografija, Povijest

POVEZANOST RADA