Naslov
Zbrinjavanje gorke morske vode daljnjom tehnološkom obradom
(Disposal of Sea Bittern through further Technological Treatment)

Autori
Grgičević, Marija ; Jakić, Jelena ; Labor, Miroslav ; Martinac, Vanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
3rd ZORH Conference, Book of Abstracts / Brajković, Petra ; Matošin, Ante ; Mužek, Mario Nikola - Split : Sveučilište u Splitu, Kemijsko tehnološki fakultet, 2022, 21-21

ISBN
978-953-7803-16-2

Skup
3. Međunarodni susret znanstvenika, stručnih djelatnika i studenata na temu zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj (ZORH)

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 28.04.2022. - 29.04.2022

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
gorka morska voda, precipitacija, magnezijev hidroksid
(sea bittern, precipitation, magnesium hydroxide)

Sažetak
Ispuštanje gorke morske vode (engl. Sea bittern) u okoliš, tj. direkto u morsku vodu je otrovno i potencijalno smrtonosno za morski život i ekosustave. Zbrinjavanje kao što je proces isparavanja, ubrizgavanje u morsko dno, ispuštanje u kanalizaciju ili površinske vode zabranjeno je zbog negativnog utjecaja na okoliš. Razvijene su brojne metode zbrinjavanja koje uključuju minimalno i/ili nikakvo ispuštanje u okoliš s ciljem smanjivanja negativnog utjecaja na okoliš. Gorka morska voda visoke koncentracije (gustoće 29-30 °Beˊ, saliniteta 299, 8-310, 4 g L-1) predstavlja bogat i perspektivan izvor kloridnih, magnezijevih, sulfatnih, natrijevih, kalijevih i kalcijevih iona, dok u nižoj koncentraciji sadrži litij, brom, bor, kobalt, krom, željezo mangan, nikal i antimon. Daljnom tehnološkom obradom moguće je izdvajanje minerala visoke čistoće. Koncentracija Mg u gorkoj morskoj vodi može doseći vrijednosti od 30 do 40 kg m-3 što je 20-30 puta više nego u svježoj morskoj vodi. Iz tog razloga gorka morska voda predstavlja alternativu za proizvodnju magnezijevih soli. U radu je korištena gorka morska voda zaostala nakon izdvajanja soli (natrijeva klorida) iz solane Ramova na lokaciji Krvavica (Makarska). U svrhu zbrinjavanja i iskorištavanja gorke morske vode, a ujedno i dobivanja visokokvalitetnog Mg(OH)2 korišten je proces precipitacije. Kao taložno sredstvo korištena je bistra zasićena voda vapnenica u stehiometrijskom odnosu. Istaloženi Mg(OH)2 ukazuje na visoku čistoću obzirom na sadržaj MgO (97, 47%) i CaO (2, 89%) u uzorku. SEM/EDS analiza ukazuje na nastanak ljuspičastih i nitastih struktura nepravilnih oblika (debljine do 400 nm) aglomeriranih nakon procesa sušenja u puno veće tvorevine (veličine μm). Povišenjem temperature smanjuju se nitaste strukture (do 100 nm) unutar aglomerata. Zbog pojave aglomerata analiza raspodjele veličina čestica određena je prije (mulj) i poslije sušenja (prah) uzoraka bez i uz primjenu ultrazvuka u trajanju od 100 s neposredno prije mjerenja. Srednja veličina čestica mulja magnezijeva hidroksida je 3, 082 μm dok je praha 11, 482 μm. U uzorcima praha s povišenjem temperature vidljivo je smanjenje raspodjele veličina čestica (6, 607 μm).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemijsko inženjerstvo

POVEZANOST RADA