Pregled bibliografske jedinice broj: 119708
Pekarski kvasac kao izvor za okoliš prihvatljivih katalizatora
Pekarski kvasac kao izvor za okoliš prihvatljivih katalizatora // I. hrvatska konferencija Ekoinženjerstvo 2002 / Koprivanac, Natalija (ur.).
Zagreb: Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa (HDKI), 2002. (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 119708 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pekarski kvasac kao izvor za okoliš prihvatljivih katalizatora
(Baker's yeast as an ecologically acceptable catalyst source)
Autori
Vrsalović, Ana ; Findrik, Zvjezdana ; Jurković, Mirela ; Vasić-Rački Đurđa
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
I. hrvatska konferencija Ekoinženjerstvo 2002
/ Koprivanac, Natalija - Zagreb : Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa (HDKI), 2002
Skup
I. hrvatska konferencija Ekoinženjerstvo 2002
Mjesto i datum
NP Plitvička jezera, Hrvatska, 22.10.2002. - 24.10.2002
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
pekarski kvasac; ADH; FDH
(Baker's yeast; ADH; FDH)
Sažetak
Poznato je da pekarski kvasac (Saccharomyces cerevisiae) pri različitim uvjetima uzgoja proizvodi čitav niz enzima, te se može upotrijebiti kao biokatalizator u obliku cijelih stanica, ili se enzimi mogu izolirati i koristiti kao pročišćeni biorazgradljivi katalizatori. Kao cijela stanica upotrebljava se za redukciju [1] cikličkih ketona, b-ketoestera, cikličkih b-ketoestera, alicikličkih i cikličkih diketona kao i za oksidacijske biotransformacije. Korištenje pročišćenih enzima iz pekarskog kvasca (ADH, FDH, G6PDH, HK, MDH) [2] omogućava provođenje stereoselektivnih oksidoredukcija pri blagim uvjetima uz dobivanje produkata visokog stupnja čistoće. Uzgoj pekarskog kvasca provodi se također pri vrlo blagim reakcijskim uvjetima (T=30 °C, pH=5) uz glukozu kao supstrat bez štetnog utjecaja na okoliš. U ovom radu je proučavana kinetika rasta pekarskog kvasca pri uvjetima koji pogoduju nastajanju oksidoredukcijskog enzima alkohol dehidrogenaze (ADH). S tim enzimom u pročišćenom obliku je provedena redukcija acetaldehida u etanol uz regeneraciju koenzima NAD+ formijat dehidrogenazom u ultrafiltracijskom membranskom reaktoru. Pri uzgoju pekarskog kvasca napravljena su mjerenja u šaržnom bioreaktoru volumena 5 L. Pokusi su provedeni pri početnoj koncentraciji glukoze 5 g dm-3 u mediju. Tijekom pokusa koncentracija otopljenog kisika je održavana stalnom pri vrijednosti 5-10 % koncentracije zasićenja kapljevine kisikom. Praćena je vremenska promjena koncentracije biomase, glukoze, etanola, ukupnih proteina i volumne aktivnosti enzima alkohol dehidrogenaze. Za opis kinetike rasta i potrošnje supstrata primijenjeni su nestrukturni modeli. Uočena je linearna ovisnost brzine rasta pekarskog kvasca i brzine nastajanja enzima alkohol dehidrogenaze. Parametri modela su procijenjeni nelinearnom regresijom uz uporabu Nelder-Meadovog algoritma za optimiranje. [1] Roberts, S. M. ; Biocatalyst for fine Chemical Synthesis, Wiley & Sons, England, 1999, 37-51. [2] Bhat, N., Naina, N. S., Gowda, L. R., Bhat, S. G. ; Enzyme Microb. Technol. 15, 1993, 796.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biotehnologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
0125021
Ustanove:
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb
Profili:
Ana Vrsalović Presečki
(autor)
Zvjezdana Findrik Blažević
(autor)
Đurđa Vasić-Rački
(autor)