Naslov
Inteligentni protusudarni sustavi
(ANTI-COLLISON BRAKING SYSTEMS)

Autori
Vitori, Luka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Pomorski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
04.10

Godina
2018

Stranica
85

Mentor
Tomas, Vinko

Ključne riječi
adaptivni tempomat, autonomna vozila proklizavanje vozila, protusudarni sustavi, trakcija vozila
(anti – collison system, Anti – Lock Brake System, Electronic Stability Program, Lane Assist System, Traction Control System)

Sažetak
Tema ovoga rada su inteligentni protusudarni sustavi implementirani u vozilima. Sve većim razvitkom tehnologije autonomni sustavi u vozilima postali su svakodnevnica. Današnja vozila sadržavaju široki opseg opreme koja poboljšava samu sigurnost kako vozača tako i ostalih sudionika u prometu. U ovom radu stavit ćemo naglasak na “protusudarne” sustave implementirane u motorna vozila. U uvodu ćemo pobliže objasniti kakav značaj su protusudarni sustavi imali kroz povijest a kakav značaj oni danas imaju, te podjela protusudarnih sustava u dve osnovne kategorije. Također u uvodu je obrađen cilj i svrha rada, te kakve se problematika obrađuje. Drugo poglavlje objašnjava značaj ECU jedinice i CAN mrežnoga protokola koji se koristi u vozilima kao temelj za komunikaciju među sustavima. U trećem poglavlju stavljen je naglasak na senzore koji se koriste u protusudarnim sustavima. Ovdje je pogled na senzore prikazan više sa strane automatike. Objašnjene su tri vrste senzora bez kojih protusudarni sistemi svakoga vozila nebi uopće mogli funkcionirati a to su: senzor brzine vozila, senzor bočnog ubrzanja vozila te senzor pritiska pedale kočnice. U četvrtome poglavlju imamo pregled najznačajnijih protusudarnih sustava, njihove principe rada kao i njihova implementacija u današnja vozila. Zadaća takvih sustava je što više stabilizirati samo vozilo prilikom ubrzavanja, upravljanja te ponajviše kod kočenja motornog vozila. Neki od najznačajnijih sustava koje ćemo spomenuti u ovome poglavlju su: ABS (Anti – lock Brake System) sustav koji spriječava blokadu kotača prilikom kočenja, BAS (Brake Assist System) sustav u vozilu koji preuzima na sebe kočenje vozila u kritičnim situacijima, TCS (Traction Control System) sustav koji onemogućuje proklizavanje kotača prilikom kretanja na uzbrdici ili skliskome kolniku, ABA (Active Brake Assist) sustav koji sam koči vozilo u slučaju da izostane reakcije od strane samoga vozača, te ESP (Electronic Stability Program) koji objedinjuje sve te sustave u jednu kompaktnu cijelinu. Peto poglavlje donosi modernije inačice protusudarnih sustava koji su razvijeni u posljednjih nekoliko godina čiji se princip rada temelji na senzorima, kamerama, te posebno dizajniranim radarima. Najznačajniji sustavi ove kategorije su Lane Assist System (LAS) ili sustav za nadzor prelaska voznik traka, Adaptive Cruise Control (ACC) ili sustav adaptivnoga tempomata, te posljednji sustav za nadzor mrtvoga kuta. Uz ACC sustav dolazi nam i inačica jednoga podsustava naziva Front Assist ili sustava prisilnoga kočenja u nuždi pri naletu na objekat (vozilo ili pješak) koji se nalazi ispred našega vozila. Također svi sustavi iz četrvrtoga poglavlja ovoga rada detaljnije su razređni kroz vozila Volksagen grupacije točnije kroz modele iii Volkswagen Passata, Touarega i Jette. Šesto poglavlje ovoga rada donosi ono što je zapravo najzaslužnije u razvoju protusudarnih sustava a to su EuroNCAP testiranja. EuroNCAP testiranja koja su se počela provoditi 1997. godine značajno su ubrzala razvoj protusudarnih sustava, osim razvoja protusudarnih sustava zaslužni su i za sami test takvih sustava u kontroliranoj okolini. Sedmo poglavlje sadrži tri simulacije kojom su prikazane vrste testiranja koje se vrši prema EuroNCAP pravilima. Ovdje je riječ o frontalnom sudaru vozila i prepreke (pasivni element), frontalnom naletu vozila na pješaka (aktivni element) te sustavu autonomnog kočenja vozila u nuždi. U osmom (posljednjem) poglavlju ovoga rada nalazi se zaključak. U zaključku je navedeno kakve sve prednosti donose protusudarni sustavi, pogled na razvoj trenutnih ali i budućih protusudarnih sustava, te na posljetku razvoj autonomnih vozila koja bi probleme pojave sudara i nesreće trebali svesti na apsolutni minimum koji može postojati.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Tehnologija prometa i transport

POVEZANOST RADA