Pregled bibliografske jedinice broj: 1196973
Stavovi knjižničara o ulozi narodnih knjižnica u informacijskom poremećaju
Stavovi knjižničara o ulozi narodnih knjižnica u informacijskom poremećaju // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 65 (2022), 1; 59-90 doi:10.30754/vbh.65.1.936 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1196973 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Stavovi knjižničara o ulozi narodnih knjižnica u informacijskom poremećaju
(Librarians’ attitudes towards the role of public libraries in dealing with information disorder)
Autori
Stanarević Katavić, Snježana ; Čepčar, Antonela ; Badurina, Boris
Izvornik
Vjesnik bibliotekara Hrvatske (0507-1925) 65
(2022), 1;
59-90
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
COVID-19 ; dezinfodemija ; informacijski poremećaj ; narodne knjižnice ; stavovi knjižničara
(COVID-19 ; disinfodemic ; information disorder ; librarians’ attitudes ; public libraries)
Sažetak
Cilj. Cilj je ovoga istraživanja utvrditi stavove i iskustva knjižničara zaposlenih u narodnim knjižnicama o ulozi narodnih knjižnica u suočavanju s informacijskim poremećajem te s dezinfodemijom vezanom uz bolest COVID-19. Pristup/metodologija/dizajn. Za potrebe istraživanja u radu korišten je mrežni anketni upitnik koja je sadržavao pitanja zatvorenog i otvorenog tipa. Upitnik je distribuiran svim narodnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj. Rezultati. Rezultati istraživanja pokazuju da su ispitanici, knjižničari zaposleni u narodnim knjižnicama, u velikoj većini zainteresirani za problematiku informacijskog poremećaja te za dodatnu edukaciju o istom. Gotovo polovica ispitanika svoju je pripremljenost za organiziranje i provođenje programa edukacije korisnika o dezinformacijama ocijenila niskom. Velika većina ispitanika slaže se s tvrdnjom da narodne knjižnice trebaju sudjelovati u suočavanju s informacijskim poremećajem te da u istom mogu pridonijeti, međutim stavovi o konkretnim načinima i odgovornostima u suočavanju s informacijskim poremećajem pokazuju razjedinjenost. Mišljenja ispitanika o tome koje su ključne prepreke uključivanju narodnih knjižnica u suočavanje s informacijskim poremećajem ukazuju na petnaest specifičnih problema među kojima se ističu needuciranost knjižničara, čuvanje percepcije knjižnice kao ideološki neutralnog mjesta, nezainteresiranost korisnika te različiti infrastrukturni problemi. Originalnost/vrijednost. U ovom se radu prvi put iznose stavovi knjižničarske zajednice u Republici Hrvatskoj o ulozi narodnih knjižnica u informacijskom poremećaju. Rad otvara pitanja o izazovima aktivnog uključivanja narodnih knjižnica u suočavanje s informacijskim poremećajem, među kojima se ističu stručne kompetencije knjižničara te etički principi pružanja informacijskih usluga.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Osijek
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus