Pregled bibliografske jedinice broj: 1196832
Posljedice pandemije na potrošnju energije i energetsku tranziciju
Posljedice pandemije na potrošnju energije i energetsku tranziciju // Utjecaj pandemije COVID 19 na hrvatsko gospodarstvo – dvije godine poslije / Obadić, Alka ; Gelo, Tomislav (ur.).
Zagreb: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2022. str. 179-198 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1196832 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Posljedice pandemije na potrošnju energije i
energetsku tranziciju
(The effects of the pandemic on energy consumption
and energy transition)
Autori
Gelo, Tomislav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Utjecaj pandemije COVID 19 na hrvatsko gospodarstvo – dvije godine poslije
/ Obadić, Alka ; Gelo, Tomislav - Zagreb : Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2022, 179-198
ISBN
978-953-346-179-3
Skup
Znanstveni skup Utjecaj pandemije COVID 19 na hrvatsko gospodarstvo - dvije godine poslije
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 27.05.2022
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
pandemija, BDP, energija, ugljični dioksid, energetska tranzicija
(pandemic, GDP, energy, carbon dioxide, energy transition)
Sažetak
Pojava pandemije COVID-19 početkom 2020. godine imala je značajan utjecaj kako na svjetsko tako i na hrvatsko gospodarstvo i stanovništvo. Zatvaranje gospodarstava i pad ekonomske aktivnosti na svjetskoj razini utjecaj je na smanjivanje bruto domaćeg proizvoda za 3, 3 posto. Ograničavanje kretanja stanovništva od Sjedinjenih Američkih Država, preko Europske Unije, Rusije, Indije i Kine pa sve do Japana imalo je značajan utjecaj na energetska tržišta. Promjene su se dogodile kako na nacionalnoj tako i na globalnoj razini, pri čemu je potrošnja primarne energije smanjena za 4.5 posto, s najvećim padom potražnje nafte, plina i ugljena, kao i emisije ugljičnog dioksida čija emisija je smanjena 6.2 posto. Pad je bio najveći u zadnjih 70-tak godina, još od Drugog svjetskog rata. I u Hrvatskoj je došlo do smanjivanja gospodarske aktivnosti te je bruto domaći proizvod pao za 8.1 posto. Došlo je do smanjivanja potrošnje energije, primarne za 4.5 a finalne za 6.5 posto a kao posljedica se javila manja emisija ugljičnog dioksida i to za čak 6.9 posto. Ipak, pandemija nije imala negativan utjecaj na energetsku tranziciju, kako na svjetskoj razini tako i u Hrvatskoj. Proizvodnja odnosno potrošnja energije iz obnovljivih izvora, prije svega sunca i vjetra, nastavila je rasti bez obzira na značajno smanjivanje potrošnje električne energije. Također elektrifikacija cestovnog prometa nastavljena je značajnim rastom broja vozila na električnu energiju, prije svega osobnih automobila. Pronalazak cjepiva za COVID 19 i cijepljenje stanovništva krajem 2020. godine utjecao je na ubrzan gospodarski oporavak 2021. godine što bi očekivano trebalo utjecati na rast potrošnje energije i emisije ugljičnog dioksida s obzirom na visoku koreliranost navedenih varijabli.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
POVEZANOST RADA
Projekti:
IP-2019-04-4500 - Analiza strukturnih čimbenika konvergencije Republike Hrvatske tijekom tranzicijskog procesa (CONVRH) (Tica, Josip, HRZZ - 2019-04) ( CroRIS)
Ustanove:
Ekonomski fakultet, Zagreb
Profili:
Tomislav Gelo
(autor)