Naslov
Rana pismenost: Riječ dvije o slovima
(Early Literacy: A word or two about letters)

Autori
Jozipović, Marija ; Lenček, Mirjana ; Kovačević Gligorević, Maja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka - 23. Dani psihologije u Zadru / Tucak Junaković, Ivana ; Macuka, Ivana ; Tokić, Andrea - Zadar : Sveučilište u Zadru, 2022, 80-80

Skup
23. Dani psihologije u Zadru

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 26.05.2022. - 28.05.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
rana pismenost ; grafemi ; disleksija ; rizik za disleksiju
(early literacy ; graphemes ; dyslexia ; risk for dyslexia)

Sažetak
Poznavanje grafema najvažniji je pojedinačni prediktor uspješnog čitanja (McBrideChang, 1999 ; Lonigan, Burgess i Anthony, 2000 ; Torppa i sur., 2006), posebno u alfabetskim jezicima s transparentnom ortografijom (Anthony i Francis, 2012 ; Caravolas i sur., 2012). Stvaranje veze između vizualnog simbola (grafema) i fonološkog oblika (fonema) temelj je ovladavanja čitanjem (Ivšac Pavliša i Lenček, 2011). Predškolski kurikulumi u mnogim zemljama propisuju poznavanje grafema već u ranoj predškolskoj dobi, no predškolski kurikulum u Republici Hrvatskoj ne sadrži takvu obvezu. Cilj je ovog istraživanja bio opisati obilježja imenovanja grafema kod djece koja pokazuju rizik za teškoće čitanja, odnosno disleksiju. Svrha je upozoriti na važnost praćenja predvještina čitanja i pisanja s naglaskom na izloženost grafemima. U istraživanju je sudjelovalo 24-ero djece školskih obveznika s ispodprosječnim postignućem na PredČiP testu (Kuvač Kraljević i Lenček, 2012). Rezultati istraživanja, očekivano, pokazuju da djeca s rizikom za razvoj teškoća čitanja, odnosno disleksije imenuju prosječno manje grafema od djece urednog jezičnog razvoja. Imenuju više velikih nego malih tiskanih grafema što se povezuje s vizualnom jednostavnošću grafema i izloženosti djece tim grafemima. Od velikih tiskanih grafema, djeca s rizikom najčešće točno imenuju samoglasnike (O, A, I, U). Od malih tiskanih grafema, najčešće točno imenuju grafeme koji se učestalo javljaju u govorenom i pisanom jeziku i lako prepoznatljive grafeme - to jest samoglasnike (o, i, u), one koji vizualno odgovaraju svom velikom tiskanom obliku (npr. s i c). Najrjeđe imenuju Đ, LJ, NJ i DŽ, đ, lj, nj i dž kao rijetko zastupljene i složene grafeme osobite za hrvatsku latinicu, a čije je usvajanje zahtjevno u procesu početnog čitanja i pisanja, te l i b zbog njihove grafičke i/ili fonološke sličnosti s drugim grafemima. Zamjene b/d pripadaju u specifičnu simptomatologiju disleksije. Dobiveni rezultati važni su za oblikovanje preventivnih postupaka i intervenciju kod djece koja pokazuju rizik za teškoće u čitanju i pisanju te se mogu rabiti u određivanju redoslijeda poučavanja grafema.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Logopedija

POVEZANOST RADA