Pregled bibliografske jedinice broj: 1196657
Crkva sv. Nikole u Koprivnici – prilozi poznavanju povijesti, arhitekture i groblja u srednjem i ranome novom vijeku
Crkva sv. Nikole u Koprivnici – prilozi poznavanju povijesti, arhitekture i groblja u srednjem i ranome novom vijeku // Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Razred za društvene znanosti, (2022), 550=56; 179-232 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1196657 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Crkva sv. Nikole u Koprivnici – prilozi poznavanju
povijesti, arhitekture i groblja u srednjem i
ranome novom vijeku
Autori
Čimin, Robert ; Petrić, Hrvoje
Izvornik
Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Razred za društvene znanosti (1848-7904)
(2022), 550=56;
179-232
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Sveti Nikola ; Koprivnica ; srednji vijek ; rani novi vijek ; groblje ; crkva
Sažetak
Sv. Nikola višestruko je važan lokalitet za poznavanje povijesti Koprivnice, koji se sastoji od tri sakralna objekta i groblja u kontinuiranoj uporabi do 18. stoljeća. U radu je pokazano kako je dio groblja možda započeo već u 11. stoljeću (C14 datum, groblje na redove), što nije moguće dovesti u vezu s gradnjom romaničke crkve, koja je vjerojatnije podignuta oko sredine 12. stoljeća. To je trenutno najstarija poznata crkva u Podravini / Gornjoj Komarnici. Prilično je velikih dimenzija, što posredno pokazuje veću populaciju i gospodarski potencijal zajednice koja ju je izgradila. Isto je vidljivo i krajem 13. stoljeća, kada tu crkvu dobivaju franjevci (pritom se podiže nova župna crkva sv. Nikole na drugoj lokaciji), a koji već početkom 14. stoljeća grade novu crkvu Blažene Djevice Marije (na mjestu današnje crkve sv. Nikole). Gradnjom franjevačke crkve početkom 14. stoljeća odmiče se s orijentacijom i položajem crkve prema istoku, a dijelom se negira i tada postojeće groblje. Ubrzo se osniva samostansko groblje na sjeveru, gdje se podiže i samostansko krilo, a u 16. stoljeću odlaskom franjevaca iz Koprivnice na jugu se razvija novo groblje te se dozvoljavaju pokapanja i u crkvi. U međuvremenu je objekt tijekom nekoliko desetljeća u uporabi protestantske zajednice. Sredinom 17. stoljeća dolazi do obnove župe i gradnje današnje crkve na temeljima srednjovjekovne franjevačke crkve.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest, Arheologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb