Pregled bibliografske jedinice broj: 1196278
Biografski rad Sebastijana Slade u kontekstu hrvatske latinističke historiografije 18. st.
Biografski rad Sebastijana Slade u kontekstu hrvatske latinističke historiografije 18. st. // Zbornik o Sebastijanu Sladi: zbornik radova sa znanstvenoga skupa "Sebastijan Slade Dolci i franjevci Provincije sv. Jeronima", Zadar, 8. - 10. listopada 2015. / Tvrtković, Tamara ; Šišak, Marinko (ur.).
Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2016. str. 40-58
CROSBI ID: 1196278 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Biografski rad Sebastijana Slade u kontekstu hrvatske latinističke historiografije 18. st.
(Biographical work of Sebastian Slade in the context of Croatian Latinist historiography of the 18th century)
Autori
Galić Bešker, Irena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Zbornik o Sebastijanu Sladi: zbornik radova sa znanstvenoga skupa "Sebastijan Slade Dolci i franjevci Provincije sv. Jeronima", Zadar, 8. - 10. listopada 2015.
Urednik/ci
Tvrtković, Tamara ; Šišak, Marinko
Izdavač
Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu
Grad
Zagreb
Godina
2016
Raspon stranica
40-58
ISBN
978-953-7823-54-2
Ključne riječi
bibliografija ; biografija ; crkveni redovi ; dijakronija ; Dubrovnik ; književna povijest ; osamnaesto stoljeće ; povijest ; redovnici ; sinkronija ; sjeverna Hrvatska ; Slavonija
(bibliography, biography, diachrony, Dubrovnik, eighteenth century, history, Slavonia, literary history, northern Croatia, religious orders, synchrony)
Sažetak
Biografski rad franjevca Sebastijana Slade u dijakronijskoj perspektivi ima uporište u bogatoj latinističkoj tradiciji njegovih prethodnika, koja započinje još u 16. st. Uza svojeg sugrađanina dominikanca Serafina Mariju Crijevića, Slade je jedan od najistaknutijih biografa u Dubrovniku 18. st. Biografskim se radom Slade bavio ponajviše u biografiji sv. Jeronima te u opsežnom sintetskom djelu "Fasti litterario-Ragusini", koje je na hrvatski prevedeno pod naslovom "Dubrovačka književna kronika". Sinkronijski se Sladina biografska nastojanja mogu povezati sa sličnim nastojanjima pisaca u kontinentalnoj Hrvatskoj. O znamenitim autorima iz prošlosti u 18. st. pišu Baltazar Adam Krčelić, Adam Alojzije Baričević i Josip Jakošić. Uslijed sveprisutne sekularizacije u hrvatskoj su se književnoj tradiciji pojavila djela iz pera redovnika u kojima njihovi autori donose pregled povijesti pojedinih redova (isusovci, pavlini, franjevci). Sladina biografska nastojanja, kao i nastojanja njegovih suvremenika, mogu se iščitavati i u takvu kontekstu
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Povijest