Naslov
Romi i Sinti iz zemalja Kraljevine Jugoslavije u nacističkim i fašističkim logorima s posebnim osvrtom na logor Auschwitz - Birkenau
(Roma and Sinti from the countries of the Kingdom of Yugoslavia in Nazi and fascist camps with special reference to the Auschwitz - Birkenau camp)

Autori
Vojak, Danijel

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, znanstveni

Skup
Vsako leto eno ime: Roman Erich Petsche Auschwitz in prostor nekdanje Jugoslavije II

Mjesto i datum
Maribor, Slovenija, 24.05.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
Romi, Sinti, Kraljevina Jugoslavija, progon, genocid, logori.
(Roma, Sinti, Kingdom of Yugoslavia, persecution, genocide, camps)

Sažetak
Povijest romskog stanovništva nerijetko je bila obilježena politikom represivne asimilacije koju su provodile većina europskih državnih i lokalnih vlasti prema njima. Takva politika bila je većinom temeljena na stereotipnoj percepciji Roma kao asocijalaca (bespoličara) i „okorjelih kriminalaca“. Romi koji su se od većine (domicilnog) stanovništva prilikom doseljavanja na europsko područje razlikovalo prema kulturnim, jezičnim, tradicijskim i drugim obilježjima bili su smatrani „vječnim strancima“ na određenom području i kao takvi bili izolirani (izopćeni) na marginama društvenog, gospodarskog i kulturnog života u većini europskih država. Rast rasizma praćen sve izraženijom nacionalističkom (ekskluzivističkom) politikom u drugoj polovini 19. st. u mnogim europskim državama doveo je do prevladavanja anticiganističkog dominantnog političkog diskursa. U takvom političkom i društvenom kontekstu te sa višestoljetnim (ukorijenjenim) negativnim predrasudama prema Romima i Sintima, nacističke vlasti provodile su genocidnu politiku prema Romima i Sintima ubrzo po njihovom preuzimanju vlasti u Njemačkoj. Takav nacistički model odnosa prema romskoj i sintskoj manjinskoj skupini bio je vidljiv u provođenju mjera poput sterilizacije Roma, njihovo koncentriranje u logorima, zakonodavno diskriminiranje te s početkom Drugog svjetskog rata i njihovo masovno ubijanje. Nacistički političko - društveni genocidni model preuzele su većina europskih vlasti, koji su bile nacističke saveznice ili od njih samih bile okupirane. Slična politika započela se provoditi prema romskom i sintskom stanovništvo nakon okupacije i vojno - političkog rušenja Kraljevine Jugoslavije u travnju 1941. od strane nacističkih vlasti i njezinih saveznika Mađarske, Italije i Bugarske. Ustaške vlasti u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ubrzo po preuzimanju vlasti u travnju 1941. započele su provoditi genocidnu politiku prema Romima, koja je bila u određenoj mjeri podudarna sa nacističkom politikom. Vrhunac takav politike bilo je masovno deportiranje Roma u jasenovački koncentracijski logor sredinom 1942. god., u kojem većina njih biva ubrzo ubijena. Njemačke okupacijske vlasti u Srbiji uz pomoć kolaboracionističkih vlasti Milana Nedića među prvim među nacističkim zemljama u Europi su nastojale masovnom deportacijom u logore i ubijanjem Roma riješiti „cigansko pitanje“. Istodobno, romsko stanovništvo u drugim dijelovima zemalja okupirane Kraljevine Jugoslavije bivaju prisiljeni na prisilni rad, a tek kasnije (krajem 1944.) bivaju deportirani u logorima, kao što to pokazuje primjer mađarskih vlasti na okupiranim područjima Prekomurja, Međimurja, Baranje i Banata. Na drugim područjima Romi su nerijtko bile kolateralne žrtve vojnih sukoba između nacističkih vojnih jedinica i njezini saveznika sa antifašističkim (partizanskim) jedinicama. Manje je znanstveno istražena tema romskog sudjelovanja u antifašističkom pokretu otpora u zemljama Kraljevine Jugoslavije, što pokazuju brojni primjeri njihovog hrabrog djelovanja u tim partizanskim jedinicama. Posljedica ovakve genocidne politike prema Romima na području zemalja Kraljevine Jugoslavije bilo je njihovo gotovo potpuno uništenje na području NDH i drugim dijelovima zemlje. U izlaganju biti će fokus na jednom dijelu genocidne politike koju su provodile kolaboracionističke vlasti u zemljama okupirane Kraljevine Jugoslavije, a to je analiza pitanja deportacije Roma iz zemalja Kraljevine Jugoslavije u nacističke i fašističke koncentracijske logore. Nastojati će se analizirati položaj romskih i sintskih zatočenika u logorima za vojne zatočenike, logorima za prisilan rad i koncentracijskim logorima. Analizom će posebno biti obuhvaćeno pitanje deportacija i stradanja romskih zatočenika s navedenog područja u logoru Auschwitz - Birkenau.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA