Naslov
Utjecaj Covid-19 krize na rizik eksternog refinanciranja javnog duga Republike Hrvatske
(Effects of the Covid-19 crisis on the external refinancing risk of public debt in Croatia)

Autori
Globan, Tomislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Utjecaj pandemije COVID 19 na hrvatsko gospodarstvo - dvije godine poslije : zbornik radova / Obadić, Alka ; Gelo, Tomislav - Zagreb : Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2022, 85-96

ISBN
978-953-346-179-3

Skup
Znanstveni skup Utjecaj pandemije COVID 19 na hrvatsko gospodarstvo - dvije godine poslije

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 27.05.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
ponuda i potražnja za kapitalom ; tokovi kapitala ; fiskalni rizici ; Covid-19
(supply and demand for capital ; capital flows ; fiscal risks ; Covid-19)

Sažetak
U radu se financijske potrebe središnje države za podmirivanje inozemnih obveza koje uskoro dospijevaju stavljaju u kontekst makrofinancijskih uvjeta u kojima se te potrebe trebaju podmiriti. Za kvantifikaciju rizičnosti toga procesa koristi se indeks rizika refinanciranja (IRR) koji kvantificira rizičnost refinanciranja javnog duga Republike Hrvatske koji dospijeva u narednih 12 mjeseci. Indeks u omjer stavlja potražnju središnje države za stranim kapitalom te ponudu kapitala u određenom trenutku (mjesecu). Kao aproksimaciju potražnje za kapitalom koriste se pomični prosjeci kratkoročnih neto odljeva deviza središnje države, koji predstavljaju otplatu duga denominiranog u stranoj valuti, koji dospijevaju u sljedećih 12 mjeseci. Odljevi kapitala normalizirani su razinom ekonomske aktivnosti te standardizirani da imaju prosjek 0 i standardnu devijaciju 1. Ponuda stranog kapitala u zemlji kvantificira se koristeći 21 varijablu koja mjeri domaća i inozemna kretanja tržišnog rizika i likvidnosti, financijske stabilnosti, monetarnih uvjeta, poslovne klime i ekonomske aktivnosti. Povećanje vrijednosti IRR-a ukazuje na povećani rizik refinanciranja, koji može proizlaziti iz povećane potražnje za inozemnim kapitalom, smanjene ponude ili oboje. Najrecentnije razdoblje povećanog rizika refinanciranja nastupilo je u ožujku 2020. godine uslijed pandemije koronavirusa i mjera karantene u većini svjetskih gospodarstva. Vrijednost IRR-a porasla je iznad dvije standardne devijacije od prosjeka te je dosegla razine nezabilježene od globalne financijske krize. Ipak, sa snažnim oporavkom ekonomske aktivnosti u Hrvatskoj i na inozemnim tržištima, praćenima iznimno ekspanzivnim monetarnim i fiskalnim politikama u zemlji i okruženju, Hrvatska je izašla iz razdoblja povećanog rizika refinanciranja u 2021. godini bez značajnih poteškoća u servisiranju dospjelih dugova.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA