Naslov
Mogućnosti modifikacije jednofaktorskoga modela na hrvatskom tržištu kapitala
(Modification possibilities of single-factor model on the Croatian capital market)

Autori
Lovretin Golubić, Zrinka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Ekonomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
12.05

Godina
2022

Stranica
251

Mentor
Dolinar, Denis

Ključne riječi
Prinosi dionica i obveznica, sistematski rizik, jednofaktorski model, donjostrana beta, averzija prema gubitku, uvjetovana asimetrija, paritet rizika, metoda glavnih komponenti, hrvatsko tržište kapitala
(Stock and bond return, systematic risk, single-factor model, downside beta, loss aversion, coskewness, risk parity, principal components analysis, Croatian capital market)

Sažetak
Područje doktorskog rada odnosi se na financijsku analizu, posebno na modernu teoriju portfolija. Uobičajena mjera sistematskog rizika je beta koeficijent koja podrazumijeva normalnost distribucije prinosa vrijednosnih papira (dionica). Brojna istraživanja pokazala su kako distribucije prinosa dionica često ne slijede normalnu distribuciju. Također, poznato je da investitori različito brinu o mogućim gubicima u odnosu na koristi koje mogu imati od dobitaka. Averzija prema gubitku se u kontekstu distribucije prinosa odnosi na odstupanje prinosa dionica prema dolje, odnosno samo na donji dio distribucije prinosa (ispod prosječnog prinosa). U skladu s time, ovaj rad se fokusira na modificirani jednofaktorski model, odnosno modificiranu mjeru sistematskog rizika, donjostranu betu. U ovom istraživanju modifikacije jednofaktorskoga modela su višestruke. Prvi segment modifikacija se odnosi na uvođenje modificirane mjere sistematskog rizika, donjostrane bete. Cilj istraživanja je utvrditi postoji li veza između donjostrane bete i prinosa dionica, odnosno ispitati ostvaruju li dionice koje koreliraju značajnije s tržištem kada je ono u padu u odnosu kada ono raste veće prosječne prinose za svoje investitore. Nadalje, istraživanja su pokazala kako na tržištu postoje brojni nenagrađeni faktori rizika kojima se je nesvjesno relativno lako izložiti, što umanjuje željeni efekt diversifikacije, pa se u svrhu identificiranja nagrađenih faktora rizika koriste različiti pristupi. Jedan od njih je i korištenje različitih mjera rizika na tržištu kapitala kako bi se identificirali nagrađeni faktori rizika. Cilj istraživanja je i utvrditi može li se donjostrana beta koristiti kao mjera aproksimacije (proxy) za procjenu očekivanog prinosa na hrvatskom tržištu dionica. Osim donjostrane bete, testiraju se i druge mjere rizika. Drugi segment modifikacija odnosi se na obuhvat imovine koja se testira u ovom istraživanju, te na odabir benchmark indeksa budući da je efikasnost tržišnih benchmarka koji se uobičajeno koriste na hrvatskom tržištu kapitala upitna. Umjesto korištenja indeksa baziranog na tržišnoj kapitalizaciji, novi benchmark indeksi kreirani su metodom dodjele jednakih udjela sastavnicama u indeksu, metodom pariteta rizika, metodom diversificiranog pariteta rizika i metodom faktorskog pariteta rizika. Cilj je pronalazak benchmarka koji bi potencijalno mogao efikasno i sveobuhvatno predstavljati tržišne rizike u jednofaktorskom modelu procjenjivanja kapitalne imovine. Dosadašnja istraživanja su uglavnom bila orijentirana na ispitivanje velikih razvijenih tržišta kapitala, kao što je američko. Nedovoljno razvijena tržišta u tranzicijskim i posttranzicijskim zemljama uglavnom se nisu istraživala, pogotovo ne višedimenzionalno. Zbog interesa za takva, nedovoljno razvijena tržišta, provodi se istraživanje na hrvatskom tržištu kapitala. Zaključci doktorskog rada mogu se sažeti kako slijedi: (1) mjera rizika koja se temelji na donjostranim odstupanjima prinosa nije prikladna za modifikaciju jednofaktorskoga modela na hrvatskom tržištu dionica ; (2) donjostrana beta nije najbolja mjera sistematskog rizika u odnosu na ostale mjere rizika ; (3) donjostrana beta nije prikladna za procjenu očekivanog prinosa na hrvatskom tržištu dionica ; (4) među promatranim mjerama rizika uvjetovana asimetrija pokazala se najboljom mjerom za procjenu očekivanog prinosa na hrvatskom tržištu kapitala ; (5) indeks CROBEX je benchmark kojim se zajednički mogu procijeniti premije rizika dionica i obveznica ; (6) indeks CROBIS je bolji benchmark od indeksa CROBEX za procjenu očekivanog prinosa na hrvatskom tržištu obveznica ; (7) benchmark indeksi koji se ne temelje na tržišnoj kapitalizaciji mogu se koristiti za modifikaciju jednofaktorskoga modela na hrvatskom tržištu kapitala.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA