Pregled bibliografske jedinice broj: 1195308
Identiteti/i muslimana Cazinske krajine
Identiteti/i muslimana Cazinske krajine. Sarajevo : Zagreb: Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju ; FF-press, 2021 (monografija)
CROSBI ID: 1195308 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Identiteti/i muslimana Cazinske krajine
(Identity/ies of muslims in the
Cazin Border Area)
Autori
Hairlahović–Hušić, Lejla
Ostali urednici
Rajković Iveta, Marijeta ; Smajić, Ramiza
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena
Izdavač
Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju ; FF-press
Grad
Sarajevo : Zagreb
Godina
2021
Stranica
344
ISBN
978-953-175-935-9
Ključne riječi
muslimani u Cazinskoj krajini, Cazinska krajina, identiteti, iseljeništvo, migracije, muslimani, Muslimani, Bošnjaci, Krajišnici
(Muslims of Cazinska Krajina, Cazinska Krajina, identities, emigration, muslims, Muslims, Bosniaks, Krajisniks)
Sažetak
Knjiga Identitet/i muslimana Cazinske krajine nastala je kao disertacija na doktorskom studiju Etnologije i kulturne antropologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Republika Hrvatska. Nakon uvida u historijski kontekst istraživanog prostora (od razdoblja ranog novog vijeka), u fokusu rada jeste razdoblje od 1948. godine do danas. U radu su prikazani uticaji Osmanskog Carstva i Austro- Ugarske Monarhije, historijski, politički i ekonomski kontekst tokom 20. stoljeća, čime je napravljen okvir za istraživanje i tumačenje identiteta. Muslimansko stanovništvo prvi put, u smislu narodnosti, moglo se izjasniti kroz etnonim Musliman 1971. godine. Godine 1993. on je zamijenjen etnonimom Bošnjak. Istraživanje pokazuje da je i on pod velikim uticajem religijske pripadnosti, a zbog historijskog naslijeđa, ratova i međubošnjačkog sukoba i danas postoje sporovi oko njega i neprihvaćanje kod dijela stanovništva, posebno iseljenika kod kojih je ovaj identitet u velikoj zavisnosti od uzroka i vremena migracija. Kod iseljenika kao i stanovništva koje živi na prostoru Cazinske krajine, posebno je naglašen regionalni identitet – Krajišnici. Kazivači ga jasno ocrtavaju, s njim se identificiraju i naglašavaju da ih i Drugi tako prepoznaju. Istraživanje pokazuje da je za istraživano stanovništvo upravo regionalni identitet, koji se počeo formirati u osmanskom razdoblju, primordijalan. Osim što je doktorandica u radu pokazala zavidno poznavanje teorijske osnove (o nacionalnim, regionalnim, višestrukim, lokalnim identitetima), izvornost rada i posebnost istraživanja vidljivi su u redefiniranju teorija o identitetima (s posebnim osvrtom na nesaglasnost oko etnonima Bošnjak i značenje regionalnog identiteta) te u predočenim rezultatima analize građe. Rezultati istraživanja pokazuju izrazitu kompleksnost i višedimenzionalnost predmeta istraživanja, što je posebno vidljivo kroz prepoznavanje i analizu ključnih uticaja na konstrukcije i izjašnjavanje pojedinim identitetima, prisutnost višestrukih identiteta te stvaranje granica između zajednica: lokalne, državne i preko državnih razina. To su npr. važnost historijskog naslijeđa, tradicijske kulture, ‘muslimanskog’ načina života i običajnih praksi koje se prenose unutar porodice te, u većoj ili manjoj mjeri, transformiraju i prakticiraju u savremenom kontekstu.
Izvorni jezik
Ostalo
Znanstvena područja
Etnologija i antropologija
Napomena
Knjiga je pisana na bosanskom jeziku, ima sažetak
na engleskom jeziku.
ISBN 978-9958-649-45-5 (Institut za historiju
Univerziteta u Sarajevu)
ISBN 978-953-175-935-9 (Filozofski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu)