Pregled bibliografske jedinice broj: 1195196
Muška i ženska retorika u političkom intervjuu
Muška i ženska retorika u političkom intervjuu // Medijska istraživanja, 28 (2022), 1; 55-77 doi:10.22572/mi.28.1.3 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1195196 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Muška i ženska retorika u političkom intervjuu
(Male and Female Rhetoric in Political Interviews)
Autori
Varošanec-Škarić, Gordana ; Šegvić, Branka
Izvornik
Medijska istraživanja (1330-6928) 28
(2022), 1;
55-77
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
politički diskurs ; intervju ; muška i ženska retorika ; smicalice ; prekidanje govora
(political discourse ; interview ; male and female rhetoric ; fallacies ; speech interruptions)
Sažetak
Rana lingvistička istraživanja pokazala su da se neke od najvećih razlika između go- vora muškaraca i žena mogu naći na razini diskursa. Različite lingvističke strategije koje koriste u svom govoru uvjetovane su društvenim ulogama, odnosno različitim položajem muškaraca i žena u društvu. Uz to, strategije koje govornici koriste na dis- kursnoj razini često se povezuju s odnosima moći i solidarnosti. Ovaj se rad fokusira na politički diskurs retoričke razgovorne (dijaloške) vrste televizijskoga političkog in- tervjua. S obzirom na važnost društvenog surječja i odnosa moći u političkom govoru, postavljena su dva cilja: 1) istražiti način na koji sugovornici (novinari) komuniciraju s muškim i ženskim sugovornicima na položaju moći (premijer Andrej Plenković i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović) ; 2) ispitati postoje li razlike u načinu na koji muškarci i žene argumentiraju svoje stavove u prijeporima. Rezultati istraživanja po- kazali su da se stav sugovornika prema osobi na položaju moći razlikuje ovisno o rodu te osobe s obzirom na preklapanje i prekidanje govora. Nadalje, utvrđeno je da govoreći o istim temama vezanim za međusobnu komunikaciju, premijer i predsjed- nica koriste različite načine argumentiranja u odnosu na logičke pogreške i smicalice. Predsjednica koristi smicalice istančanog razlikovanja, odlaganje (ad socordiam), na- vođenje suprotnog primjera (exemplum in contrarium) te argumente iz korisnosti (ar- gumentum ab utile), dok premijer koristi odlaganje i sofističke obrane koji su udruženi s natjecanjem u važnosti, antiparastazu, protupitanja, duhovite upadice koje uključuju ironiju. Takav premijerov izbor smicalica podupire narativ dominantnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Interdisciplinarne društvene znanosti, Filologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus