Naslov
Život Slave Raškaj u romanu, slikovnici i lutkarskoj predstavi
(The Life of Slava Raškaj in a novel, picture book and puppet show)

Autori
Verdonik, Maja ; Kroflin, Livija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Dani Hvarskoga kazališta : Građa i rasprave o hrvatskoj književnosti i kazalištu / Senker, Boris ; Glunčić-Bužančić, Vinka - Zagreb : Split : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Književni krug Split, 2022, 31-44

Skup
Dani Hvarskoga kazališta: Biografsko i autobiografsko u hrvatskoj književnosti i kazalištu

Mjesto i datum
Hvar, Hrvatska, 13.10.2021. - 16.10.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Slava Raškaj, polidiskurzivna biografija, Nada Iveljić, Sanja Lovrenčić, Kruna Tarle
(Slava Raškaj ; polydiscursive biography ; Nada Iveljić ; Sanja Lovrenčić ; Kruna Tarle)

Sažetak
Roman Nade Iveljić Bijela kopriva (1989., 2008.) romansirana je polidiskurzivna biografija hrvatske slikarice Slave Raškaj. U radu se propituju pojavnost i uloga pripovjedača u ovom romanu s obzirom na pripovjednu razinu te na opseg sudjelovanja u priči. Cilj je odgovoriti na pitanje ispisuje li autorica, proizvodeći biografiju usmjerenom selekcijom njezinih fikcionalnih mehanizama, ujedno i vlastitu autobiografiju (Biti 2000.). Polazeći od teze Smiljane Narančić Kovač (2015.) prema kojoj je slikovnica pripovijed u kojoj se ista priča posreduje dvama zasebnim priopćajnim kanalima, u radu se analiziraju jezični i slikovni diskursi slikovnice Šest šetnji Slave Raškaj (2019.) Sanje Lovrenčić i Dominika Vukovića. Cilj je utvrditi načine na koje pripovjedači jezičnih i slikovnih diskursa ove slikovnice posreduju istu priču – biografiju Slave Raškaj. O romanu i slikovnici piše Maja Verdonik. Život Slave Raškaj poslužio je kao predložak i za lutkarsku predstavu: Djevin skok ili proljeće u slijepoj ulici (2001.), o kojoj piše Livija Kroflin. U svom prepoznatljivom stilu Kruna Tarle »ispričala« je priču o nijemoj slikarici pokretnim poetskim slikama bez riječi. Nedostatak riječi upućuje na slikaričinu nijemost, posljedično tome nemogućnost prave komunikacije s okolinom i stoga osuđenost na samoću. Osim nijemosti i usamljenosti, predstava iz slikaričina života (a to su i dodirne točke s romanom) uzima motive neostvarene ljubavi, vremena provedenog u umobolnici i pokušaja samoubojstva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Kazališna umjetnost (scenske i medijske umjetnosti)

POVEZANOST RADA