Pregled bibliografske jedinice broj: 1194849
Arteritis divovskih stanica
Arteritis divovskih stanica // Liječnički vjesnik : glasilo Hrvatskoga liječničkog zbora, 143 (2021), 130-138 (domaća recenzija, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1194849 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Arteritis divovskih stanica
(Giant cell arteritis)
Autori
Perković, Dijana ; Grazio, Simeon ; Kehler, Tatjana ; Morović-Vergles, Jadranka ; Novak, Srđan ; Prus, Višnja ; Anić, Branimir
Izvornik
Liječnički vjesnik : glasilo Hrvatskoga liječničkog zbora (0024-3477) 143
(2021);
130-138
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
arteritis divovskih stanica
(Giant cell arteritis)
Sažetak
Arteritis divovskih stanica ili gigantocelularni arteritis (engl. Giant Cell Arteritis – GCA) najčešći je vaskulitis starije životne dobi. Obično zahvaća ogranke karotidnih arterija, poglavito temporalnu i oftalmičku arteriju. Nastanku bolesti uz genetsku predispoziciju doprinose i okolišni čimbenici. Interleukin 6 (IL- 6), čija razina korelira s upalnom aktivnošću, jedan je od ključnih citokina u patogenezi bolesti. Sterilna upala stijenke arterije uz hiperplaziju intime i razvoj okluzije dovodi do ishemije koja je odgovorna za nastanak simptoma. U kliničkoj slici dominira glavobolja uz opće simptome. Može nastati i nagli gubitak vida zbog anteriorne ishemičke optičke neuropatije (engl. anterior ischemic optic neuropathy – AION). Nerijetko su prisutni i znakovi reumatske polimijalgije (polymyalgia rheumatica – PMR). U laboratorijskim nalazima tipična je izrazito ubrzana sedimentacija eritrocita (SE) i povišen C reaktivni protein (CRP). Dijagnoza se temelji na kliničkoj slici, laboratorijskim nalazima, patohistološkoj analizi bioptata temporalne arterije te radiološkim slikovnim prikazima. Brzo postavljanje dijagnoze ključno je za pravodobno i adekvatno liječenje i sprječavanje nastanka ranih i kasnih komplikacija (sljepoće, aneurizme i disekcije arterija). Liječenje je donedavno bilo ograničeno na primjenu glukokortikoida (GK) i konvencionalnih imunomodulatora. U ovom preglednom radu navedene su nove terapijske mogućnosti proizašle iz boljeg poznavanja patofiziologije bolesti. Recentna istraživanja rezultirala su korekcijama smjernica za liječenje GCA (što je 2018. godine učinilo i Hrvatsko reumatološko društvo) preporukom primjene IL-6 inhibitora, tocilizumaba u bolesnika s refraktornom ili relapsnom bolešću, a inicijalno u bolesnika s povišenim rizikom za razvoj komplikacija. U tijeku su klinička istraživanja koja otvaraju i druge terapijske opcije u skoroj budućnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Biotehnologija u biomedicini (prirodno područje, biomedicina i zdravstvo, biotehničko područje)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb,
KBC "Sestre Milosrdnice",
Medicinski fakultet, Split
Profili:
Jadranka Morović-Vergles
(autor)
Višnja Prus
(autor)
Simeon Grazio
(autor)
Branimir Anić
(autor)
Srđan Novak
(autor)
Tatjana Kehler
(autor)
Dijana Perković
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus