Naslov
Izazovi pred istraživačkim metodologijama u vizualnoj komunikaciji
(Challenges in front of research methodologies in visual communication)

Autori
Ježić, Trpimir Jeronim ; Mikota, Miroslav ; Pap, Klaudio

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
PRINTING&DESIGN2022 / Žiljak Gršić, Jana - Zagreb : FotoSoft (FS), 2022, 47-47

Skup
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo & dizajn 2022

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11.05.2022. - 12.05.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
vizualna komunikacija, kontrola kvalitete, metodologija uzorkovanja, strojno učenje, računalni vid
(visual communication, quality control, sampling methodology, machine learning, computer vision)

Sažetak
Grafičko je inženjerstvo zrela struka sa bogatim setom alata za kvantitativnu izmjeru i kontrolu kvalitete grafičkih reprodukcija, no kroz zadnjih se nekoliko desetljeća javila potreba za osmišljanjem novih alata koji bi ne samo pomagali u kontroli reprodukcije, već i u organizaciji i distribuciji grafički oblikovanih sadržaja. Kada se ulaskom u informacijsko doba pažnja preusmjerila sa pitanja upravljanja oblicima poruka (formati, materijali, obojenja, dosljednost prikaza, tehnologije oblikovanja i pripreme, ekonomične reprodukcije i sl.), na pitanja omogućavanja prenošenja informacijskih vrijednosti preko grafičkih proizvoda, brzo se pokazalo da ustaljene metode propitivanja valjanosti proizvoda, premda zadovoljavaju malen segment nužnih uvjeta za ostvarivanje uspješne komunikacije, ne mogu s nikakvim stupnjem pouzdanosti jamčiti konačan uspjeh, neovisno o sadržaju kojeg se oblikuje i reproducira. Tu procjenu su mogli donositi jedino dizajneri i tehnolozi na temelju iskustvom stečenih stručnih znanja. Danas je razvojem i dostupnošću informatičkih tehnologija grafička produkcija velikim dijelom prešla u ruke laika, a njihovi se proizvodi zajedno sa onim stručnima gomilaju u fizičkim i digitalnim arhivima, otkuda se i distribuiraju vođeni sustavima za preporuke sadržaja. Zbog plodnosti te produkcije, više nije moguće odluke o vrsti i pretpostavljenoj valjanosti sadržaja donositi ljudskim radom. U zadnja su se dva desetljeća razvili brojni mehanizmi potpomognutog oblikovanja, razvrstavanja i dohvaćanja sadržaja temeljenih na algoritmima dobivenim tehnikama strojnog učenja, a vođenih pretežno od strane statističara i informatičara, ali uspješnost tih algoritama ostaje upitna i privlači brojne društvene, znanstvene i zakonodavne kritike. Statistički su se pristupi pokazali onoliko korisnima koliko su stručno postavljeni pokusi kojima se uzorci za analizu prikupljaju. Rad će iznijeti pregled suvremenih pristupa provjeri kvalitete i informacijske vrijednosti grafičkih proizvoda, te iznijeti prijedloge kako na temelju uobičajenih grafičkih stručnih znanja osvijestiti mjesta dosadašnjih sputavanja te pristupiti problemima uzorkovanja s ciljem uspostavljanja temelja za razvoj algoritma koje bi se moglo iskreno nazvati informacijskim tehnologijama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Grafička tehnologija, Interdisciplinarne tehničke znanosti, Informacijske i komunikacijske znanosti, Interdisciplinarne društvene znanosti, Dizajn

POVEZANOST RADA