Pregled bibliografske jedinice broj: 1194204
O Božićnoj poruci dr. Vladka Mačeka hrvatskome iseljeništvu 1948. godine
O Božićnoj poruci dr. Vladka Mačeka hrvatskome iseljeništvu 1948. godine // Hrvatska izvan domovine III. Zbornik radova predstavljenih na 3. hrvatskom iseljeničkom kongresu u Osijeku 26. 6. – 1. 7. 2018. / Mijoč, Josipa ; Sopta, Marin ; Trošelj Miočević, Tanja (ur.).
Zagreb: Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva ; Ekonomski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2020. str. 419-426
CROSBI ID: 1194204 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
O Božićnoj poruci dr. Vladka Mačeka hrvatskome
iseljeništvu 1948. godine
(About Dr. Vladko Maček's Christmas Message to
Croatian Emigrants in 1948)
Autori
Manin, Marino ; Bencetić, Lidija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Hrvatska izvan domovine III. Zbornik radova predstavljenih na 3. hrvatskom iseljeničkom kongresu u Osijeku 26. 6. – 1. 7. 2018.
Urednik/ci
Mijoč, Josipa ; Sopta, Marin ; Trošelj Miočević, Tanja
Izdavač
Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva ; Ekonomski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Grad
Zagreb
Godina
2020
Raspon stranica
419-426
ISSN
2718-272X
Ključne riječi
Vladko Maček ; hrvatski iseljenici ; 1948.
(Vladko Maček ; Croatian emigrants ; 1948)
Sažetak
U radu autori raščlanjuju sadržaj Božićne poruke dr. Vladka Mačeka, upućene iz Washingtona uoči Božića 1948. godine pristalicama Hrvatske seljačke stranke izvan domovine i hrvatskome iseljeništvu općenito. Dokument je pronađen u prijepisu u arhivskome fondu Ministarstva rada Vlade Federativne Narodne Republike Jugoslavije pohranjenome u Arhivu Jugoslavije u Beogradu. Sadržaj poruke dr. Vladka Mačeka započinje vrednovanjem Božića u hrvatskome seljačkom puku, nastavlja pozivanjem na temeljne vrijednosti nauka braće Stjepana i Pavla Radića i Hrvatske seljačke stranke (vjera u Boga, središnja uloga seljaštva u hrvatskome društvu, pacifizam itd.), te završava kritikom marksizma, osvrtom na komunističke režime i usporedbom položaja seljaka u njima s onime iz drugih povijesnih razdoblja, kao i položaj radnika u kapitalizmu i komunizmu, te slikovito, ali pronicljivo i promišljeno zaključuje da „postaje i seljak i radnik i inteligenat robom države, dotično u stvari robom nekolicine komunističkih kaponja, koji smatraju da su država oni, što u stvari i jesu“.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatski institut za povijest, Zagreb
