Pregled bibliografske jedinice broj: 1193765
Održivi razvoj i modna industrija Potpuna suprotnost ili moguća konvergencija?
Održivi razvoj i modna industrija Potpuna suprotnost ili moguća konvergencija?, 2021. (završni rad, mentorstvo).
CROSBI ID: 1193765 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Održivi razvoj i modna industrija
Potpuna suprotnost ili moguća konvergencija?
(Sustainable development and fashion industry
Complete opposite or possible convergence?)
Autori
Doroteja Ban
Izvornik
Održivi razvoj i modna industrija Potpuna suprotnost ili moguća konvergencija?
Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, završni rad, mentorstvo
Godina
2021
Ključne riječi
brza moda ; održivi razvoj ; generacija Z ; održiva moda
(fast fashion ; sustainable development ; generation Z ; sustainable fashion)
Sažetak
Modna industrija nije oduvijek bila industrija vrijedna tri milijarde američkih dolara s tolikim negativnim utjecajem na okolinu. Takav proces ubrzanja mode započeo je izumom šivaće mašine, a najviše se osjetio krajem 90-ih godina 20.stoljeća kada modne revije postaju otvorene za javnost te tržište postaje gladno za replikama dizajna visoke mode po povoljnim cijenama. Kako bi zadovoljile tržište i ostvarile maksimalan profit, modne kompanije sele svoje pogone u zemlje trećeg svijeta koje nisu regulirane zakonom. Posljedično se povećava negativan utjecaj na ljude koji su potplaćeni, zaposleni u modnoj industriji, te čija se ljudska prava ne uzimaju u obzir. Osim negativnog utjecaja na ljude, brza moda također negativno utječe na okoliš i to u svim procesima proizvodnje odjevnog predmeta. Od poljoprivredne proizvodnje tkanine, preko bojenja tkanine raznim kemikalijama do transporta odjeće te na kraju nekontroliranog odlaganja. Ipak, napretkom tehnologija i promjenom svijesti populacije zbog veće informiranosti brzu se modu nastoji usporiti koristeći prakse održivog razvoja. Tako se promjenom generacija koje imaju najveću kupovnu moć, mijenjaju i zahtjevi na tržištu. Budući da se nove generacije više zalažu za okoliš i zabrinuti su zbog klimatskih promjena, proizvođačima je teže zadovoljiti njihove potrebe kako bi ostali u igri na tržištu. Neki se odlučuju na inovacije u tkaninama te promoviraju vegansku modu, drugi pak predstavljaju svoja rješenja problema u proizvodnji pa se odlučuju za inovacije u bojenju tkanina, ili izradi tkanina biljnog podrijetla, a što nazivamo eko modom. Iako je tranzicija na održivu modu započela, ona se ne odvija željenom brzinom. Prema istraživanjima, generacija Z je spremna platiti više novca ako se modna marka na bilo koji način zalaže za okoliš, no to ne čine. Njihova se djela još ne podudaraju s tvrdnjama, djelomično zbog misli kako održiva moda nije dovoljno rasprostranjena i nemaju opcije, djelomično zbog toga što održivu modu smatraju skupom. No postoji jedna podvrsta koja se najviše probila i koja je izuzetno popularna među mlađim potrošačima, a to je second hand moda. Ona uključuje preprodaju odjevnih predmeta i modnih dodataka što potrošačima omogućuje da pronađu unikatne predmete po malim cijenama, zarade prodajući svoju odjeću koju više ne nose, i smanje količine otpada od modne industrije dajući modnim komadima novi život.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija, Interdisciplinarne društvene znanosti