Naslov
O potrebi i mogućnosti implementacije instituta potrošačkog stečaja u pravni poredak Bosne i Hercegovine
(On the need and possibility of implementing the institute consumer bankruptcy into the legal order of Bosnia and Herzegovina)

Autori
Bodul, Dejan

Izvornik
Anali Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici (1986-5791) 7 (2014), 14; 327-369

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
stečaj, potrošački stečaj, poredbena iskustva, reforme
(bankruptcy, consumer bankruptcy, comparative experiences, reforms)

Sažetak
Nije pretjerano reći da je u Bosni i Hercegovini vlada(la) pravna anomalija pa je neredu ekonomskom životu (bio) neminovna posljedica. Ipak, učestalost financijske krize uvjetovala je potrebu za radikalnom ljudska prava u postupcima jer polazimo od pretpostavke da saznanja o ovome mogu biti ključna za razumijevanje problematike rada, kao i za pravilnu primjenu pravno-teorijskog okvira potrošačkog stečaja. reformom stečajne regulative tako da je osim tradicionalnog modela provođenja stečajnog postupka koji predstavlja likvidaciju cjelokupne imovine subjekata u stečaju (likvidacijski stečaj), razvijen i model reorganizacije. Štoviše, u teorija se raspravlja i o recepciji tzv. pre-pack (unaprijed pripremljenog plana) modela reorganizacije. Stoga, kako je stečajno zakonodavstvo u direktnoj vezi s karakteristikama važećih društveno-ekonomskih odnosa, daljnji iskorak u reformi stečajnog zakonodavstva će, svakako, trebati napraviti prema implementaciji instituta potrošačkog stečaja. Prvenstveno, s jedne strane, jer je polazište za nove stečajne propise bio njemački Insolvencijski zakon iz 1999., koji je i sam uveo institut potrošačkog stečaja te s druge strane, jer primjena nefleksibilne stečajne regulative doprinosi produbljivanju krize. Ovaj rad je strukturiran na način da se, nakon uvodnog dijela, bavi pozitivnopravnim modelom stečajnog postupka u BiH. U trećem dijelu rada, analizirani su ključni ekonomski kriteriji na primjeru BiH i urađeno je poređenje BiH i sa zemljama članicama i zemljama kandidatima za članstvo, kada je u pitanju ovaj segment integracije. Kompleksnost predmeta istraživanja i postavljeni zadaci determinirali su izbor metoda pa je pri istraživanju korišten metodološki pristup koji obuhvaća proučavanje domaće i strane literature, odgovarajućih zakonskih propisa, kao i analizu domaće i strane sudske prakse. Zbog ograničene dostupnosti podataka, neki od kriterija postavljeni su temeljem indikativne metode utvrđivanja činjenica. U radu će se analizirati i praksa Europskog suda za

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA