Naslov
Mehanizmi formiranja socijalnog kapitala stanovništva grada Zadra; adaptivno-teorijski kvalitativni pristup
(Mechanisms of the formation of social capital; adaptive theory qualitative approach)

Autori
Dević, Mislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
VII. Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva - Socijalna kohezija u društvu polarizacije, konflikata i nejednakosti - Knjiga sažetaka / Primorac, Jaka ; Marelić, Marko ; Ančić, Branko ; Gvozdanović, Anja - Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo, 2019, 29-30

Skup
7. nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva: Socijalna kohezija u društvu polarizacije, konflikata i nejednakosti

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11.04.2019. - 12.04.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
socijalni kapital, društvene veze, povjerenje, građanski anagažman, amoralni familizam
(social capital, social ties, trust, civic engagement, amoral familism)

Sažetak
U priopćenju se predočavaju rezultati kvalitativnog dijela višefaznog sekvencijalnog istraživanja sa mješovitim metodama koje za cilj ima istražiti odrednice akumulacije socijalnog kapitala zadarskog stanovništva. Socijalni kapital razmatra se iz perspektive Roberta Putnama koja koncept shvaća kao višedimenzionalan, sastavljen od različitih oblika društvenih mreža, povjerenja i građanskog angažmana.Svrha kvalitativne faze, provedene kao adaptivno-teorijska analiza (Layder) podataka dobivenih dubinskim polu-strukturiranim intervjuima, bila je priprema anketnog upitnika te razrada i adaptacija teorijskih modela koji se u narednoj istraživačkoj fazi statistički analiziraju na podacima prikupljenim više-etapnim kvotnim uzorkom od 348 stanovnika/ca grada Zadra.U kontekstu prve dimenzije socijalnog kapitala rezultati kvalitativne studije pokazuju kako se društvene mreže formiraju temeljem identitetskih kriterija s osobitim obzirom na dob, razine osobnog bogatstva, razine obrazovanja, nacionalnost/etnicitet, religijske afilijacije, političko-ideološka opredjeljenja te mjesto stanovanja unutar grada kao i obiteljsko porijeklo primarno obzirom na povijesne lokalno- migracijske značajke. Povjerenje je uglavnom rezervirano za užu obitelj što se u postojećim istraživanjima pripisuje rasprostranjenosti etosa amoralnog familizma. Izgradnju uopćenog povjerenja priječe i druge značajke amoralno familističkih društava poput percipirane korupcije i neučinkovitosti pravnih i političkih institucija te egalitarni stavovi, napose rasprostranjene ideje ograničenog dobra i averzije prema nejednakosti. Nepovoljnim po izgradnju uopćenog povjerenja smatra se i veća izloženost medijski posredovanoj slici stvarnosti koja prioritizira kriminal i korupciju. Amoralni familizam u kontekstu aktivističke dimenzije socijalnog kapitala pokazuje ambivalentnu ulogu pri čemu je moguće uočiti djelovanje suprotnih mehanizama. S jedne strane usmjerenost isključivo ka boljitku vlastite obitelji rezultira izostankom moralne odgovornosti i aktivnosti usmjerenih ka široj zajednici. Također, značajke amoralno familističkih društva poput izraženih redistribucijskih preferencija te politička alijenacija u vidu osjećaja političke bespomoćnosti rezultiraju izostankom uključivanja u formalni vid građanskog angažmana. No nasuprot tomu građanske udruge dijelom su percipirane kao mehanizmi korisni za ostvarivanje materijalnih pogodnosti te kao takve i same privlače individualistički i familistički orijentirane osobe.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA