Naslov
Psihotična reakcija kod GHB: kako ju prepoznati?
(Psychotic reaction in GHB: how to recognize it?)

Autori
Žarko, Tvrtko ; Žaja, Nikola ; Kovačić Petrović, Zrnka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
16. Hrvatski psihijatrijski dani / - , 2020, 56-56

Skup
16. Hrvatski psihijatrijski dani

Mjesto i datum
Online, 25.11.2020. - 27.11.2020

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
gama-hidroksibutirat ; psihotična reakcija ; klinička dijagnoza
(gamma-hydroxybutyrate ; psychotic reaction ; clinical diagnosis)

Sažetak
Gama-hidroksibutirat (GHB) je zbog specifičnih svojstava postao popularna, tzv. klupska psihoaktivna tvar. Depresor je središnjeg živčanog sustava s euforičnim, relaksirajućim i hipnotičkim učincima. Uzima se u terapijske svrhe (anestezija, liječenje alkoholizma, opijatski i alkoholni apstinencijski simptomi, poremećaji spavanja), za poboljšanje oblika tijela, zloupotrebljava se kod seksualnih napada i kod korisničkih podskupina (rekreativni korisnici, homoseksualni muškarci). Njegovo uzimanje je povezano s ovisnošću, apstinencijskim smetnjama, akutnom intoksikacijom i fatalnim predoziranjem. Klinička dijagnoza je često komplicirana s istovremenim uzimanjem alkohola i drugih psihoaktivnih tvari. Psihotična reakcija se može javiti uz jednokratnu, ali i redovitu konzumaciju GHB-a. Prikazuje se pacijent koji je razvio psihotičnu reakciju na GHB, a uzimanje GHB-a je bilo utvrđeno tek na osnovu njegovih anamnestičkih i heteroanamnestičkih podataka. 20-godišnji HIV-pozitivan muškarac zaprimljen je na drugo liječenje u Kliniku za psihijatriju Vrapče zbog akutnog psihotičnog poremećaja. Prvo liječenje bilo je 3 mjeseca ranije zbog konfuzno-delirantnog stanja uzrokovanog kombinacijom ketamina, mefedrona i amfetamina. Aktualna klinička slika bila je karakterizirana poremećenom orijentacijom, anksioznošću i izrazitim psihomotornim nemirom, dezorganiziranim ponašanjem, rasplinutim misaonim tokom, sumanutim paranoidnim idejama, slušnim i vidnim halucinacijama. Prije hospitalizacije, pacijent se žalio obitelji na nesanicu, „glasove u glavi” i dezorganizirano se ponašao. Primjenom diazepama i risperidona, psihotični simptomi su se povukli unutar 2 dana. Anamnestički i heteroanamnestički se saznalo da je prije 10 mjeseci počeo uzimati GHB tijekom seksualnih odnosa s muškarcima i zbog nesanice. Rekreativna primjena GHB-a bila je vezana uz njegov stil života. Zaključno se može reći da navedeni prikaz ukazuje na problem u otkrivanju, kliničkoj dijagnostici i medicinskom tretmanu posljedica uzimanja GHB. U akutnim stanjima nedostaje sveobuhvatno laboratorijsko testiranje na navedenu tvar, kao i nedostatno prepoznavanje od strane zdravstvenih djelatnika, iako je moguć razvoj fatalnih komplikacija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA