Naslov
Poremećaji spavanja u alkoholičara
(Sleep disorders in alcoholics)

Autori
Kovačić Petrović, Zrnka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, stručni

Knjiga
Poremećaji spavanja sabrane teme s didaktičkom namjenom

Urednik/ci
Hodoba, Danilo

Izdavač
Medicinska naklada

Grad
Zagreb

Godina
2017

Raspon stranica
162-170

ISBN
9789531768245

Ključne riječi
poremećaji spavanja ; alkoholičari
(sleep disorders ; alcoholics)

Sažetak
Poremećaji spavanja su uobičajeno povezani s prekomjernim uzimanjem različitih psihoaktivnih tvari. Povezanost između uzimanja alkohola i problema spavanja je dvosmjerna, jer problemi spavanja povećavaju sklonost uzimanju psihoaktivnih tvari, uključujući i alkohol, kao što i akutni i kronično uzimanje psihoaktivnih tvari dovodi do akutnih i kroničnih problema spavanja. Kod alkoholičara poremećaji spavanja su uobičajeni tijekom epizoda aktivnog pijenja, apstinencijskih epizoda, kao i za vrijeme same apstinencije. Problemi spavanja mogu postojati i prije razvoja ovisnosti o alkoholu, kao što i nesanica (insomnija) može trajati tjednima ili mjesecima u apstinenciji. Poremećaji spavanja su osobito učestali kod osoba koje su ovisne o alkoholu u ranim fazama oporavka, kao i kod onih koji imaju komorbidnu depresiju, jer je depresivni poremećaj u visokom postotku ima smetnje iz kruga poremećaja spavanja. Problemi spavanja mogu se mjeriti na temelju dva kriterija: subjektivnim i objektivnim pokazateljima. Objektivni pokazatelji su: Latenca usnivanja (eng. sleep latency), Ukupno vrijeme spavanja (eng. total sleep time), Sporovalno spavanje (eng. slow-wave sleep), Brzi očni pokreti-REM spavanje (eng. rapid eye movement-REM), REM latenca (eng. REM latency), polisomnografija. U radu prikazani rezultati vlastitog istraživanja u koje je bilo uključeno 326 alkoholičara i 84 alkoholičarke, koji su liječeni u Klinici za psihijatriju Vrapče. Određivana je razina serotonina u perifernoj krvi, kao potencijalnog biomarkera radi preciznijeg utvrđivanja problema spavanja kod alkoholičara. Rezultati su pokazali kako je koncentracija serotonina bila statistički značajno niža kod alkoholičarki u odnosu na alkoholičare, te kako alkoholičari sa srednjom insomnijom imali su statistički značajno nižu razinu serotonina u odnosu na alkoholičare bez srednje insomnije. Podaci sugeriraju da se 5-HT koncentracija ne može koristiti kao senzitivni marker za insomniju kod alkoholičara, posebno ne kod alkoholičarki. Spavanje je regulirano s kompleksnim interakcijama između različitih neurobioloških sustava i neurobiologija alkoholizma uključuje promjene u različitim neurobiološkim sustavima, stoga vjerojatno nesanica nije povezana samo s poremećajem u jednom neurotransmiterskom sustavu. Imajući u vidu povezanost alkoholizma i spavanja te visoku prevalenciju poremećaja spavanja kod alkoholičara u vrijeme prijema na program liječenja (bolnički i izvanbolnički) te utjecaj alkoholizma na spavanje tijekom procesa detoksikacije i apstinencije, važno je osigurati najbolje ishode kada se alkoholičari vrate u svoje obitelji i socijalno okruženje. Budući da postoji povezanost između poremećaja spavanja i ponovnog recidiva, važno je promovirati zdravstvene strategije u liječenju ovisnosti koje su usmjerene na poboljšanje kvalitete života za osobe i njihove obitelji, s osobitim naglaskom na poboljšanje kvalitete spavanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA