Naslov
Petrovaradinska krajiška pješačka pukovnija u 18. stoljeću
(Petrovaradin Grenzer Infantry Regiment in 18th Century)

Autori
Nujić, Pavao

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Fakultet hrvatskih studija

Mjesto
Zagreb, Hrvatska

Datum
06.10

Godina
2020

Stranica
431

Mentor
Matanović, Damir

Ključne riječi
Vojna krajina, Petrovaradinska pukovnija, krajišnici, Slavonija i Srijem, 18. stoljeće
(Military Frontier, Petrovaradin Regiment, grenzers, Slavonia and Syrmia, 18th Century)

Sažetak
Nakon neuspjele opsade Beča 1683. godine započelo je novo razdoblje za Habsburšku Monarhiju koja se u ratovima idućih desetljeća značajno teritorijalno širi na prostor jugoistočne Europe. Ključno je to vrijeme bilo i za Hrvatsko Kraljevstvo jer su time konačno oslobođeni Slavonija i Srijem. Premda su bili označeni kao novostečevina i nisu odmah vraćeni nadležnosti hrvatskog bana, staleža i Sabora, objedinjavanje hrvatskih zemalja pod habsburškom vlašću otvorilo je put prema obnovi slavonskih županija. Razgraničavanjem civilnog i vojnog prostora koje je provedeno prilikom obnove županija 1745. godine formiran je isključivo vojni teritorij uz rijeke Savu i Dunav, a koji je reorganizacijom Slavonske vojne krajine 1747. godine podijeljen na 3 pješačke krajiške pukovnije: Gradišku, Brodsku i Petrovaradinsku. S obzirom da su krajiške pješačke pukovnije bile vojno-taktičke i teritorijalno- upravne jedinice, imale su potpunu vlast nad svojim krajiškim područjem i njenim stanovništvom. Petrovaradinska pukovnija ustrojena je na prostoru Srijema i obuhvaćala je njegov većinski krajiški dio, čime je bila najistočnija od ukupno 11 krajiških pješačkih pukovnija Hrvatsko-slavonske vojne krajine. Zbog svoje dvojne naravi, Petrovaradinska je pukovnija u ovom radu promatrana kroz perspektive aktivnog vojnog stanja i pukovnijskog područja kao konkretizacije vojno-taktičke i teritorijalno- administrativne dimenzije s ciljem istraživanja razvojnih obilježja i posebnosti unutar krajiškog sustava. Posebni su naglasci stavljeni na djelovanje vojnih vlasti i sustav novačenja, strukturu i obilježja krajišnika, međuodnos vojnih dužnosti i objektivnih mogućnosti, ratne pohode i učinkovitost. Brojni reformski zahvati i težnja za profesionalizacijom, poteškoće pri popunjavanju propisanog vojnog sastava, velike promjene i unutarnje razlike te ratovanje diljem Europe obilježili su 18. stoljeće Petrovaradinske pukovnije. Za potrebe istraživanja tih fenomena korištena je relevantna literatura za 18. stoljeće te arhivska izvorna građa, a u kojoj se posebno ističu detaljni serijalni vojni izvori u obliku mjesečnih izvještaja, vojnih popisa i revizijskih, premještajnih, pristupnih i drugih lista. Stavljanjem jedne krajiške pješačke pukovnije u središte istraživanja nastoji se obuhvatiti cjeloviti pristup na srednjoj vojnokrajiškoj razini i dati dodatni doprinos poznavanju Slavonske vojne krajine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA