Naslov
Četničke postrojbe u službi Nezavisne Države Hrvatske
(Chetnik units in the service of the Independent State of Croatia)

Autori
Vukelić, Vlatka ; Šumanović, Vladimir

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Školska knjiga

Grad
Zagreb

Godina
2021

Stranica
256

ISBN
978-953-0-62132-9

Ključne riječi
četnici, sporazumi, Nezavisna Država Hrvatska
(Chetniks, agreements, Independent State of Croatia)

Sažetak
U prvih nekoliko mjeseci postojanja NDH pobunjenici su djelovali homogeno, a zatim su se, krajem 1941. godine, podijelili na četnike i partizane. Kriterij podjele bile su ideološke, odnosno svjetonazorske razlike, jer su četnici bili odani jugoslavenskoj (srpskoj) kraljevskoj obitelji Karađorđević, dok su se partizani, organizirani od strane Komunističke partije Jugoslavije (KPJ), smatrali dijelom međunarodnoga komunističkog pokreta sa središtem u Sovjetskom Savezu. Njemačke i talijanske snage koje su djelovale na području bivše Kraljevine Jugoslavije pokušale su iskoristiti rascjep u redovima pobunjenika kako bi stabilizirale postojeći poredak. Jasna potvrda usmjerenja tome cilju bila je pacifikacija dijela četnika koji su zbog partizana kao zajedničkoga neprijatelja odlučili prihvatiti njemačku odnosno talijansku vlast. Na isti način četnike je pokušalo na svoju stranu pridobiti i vodstvo NDH ali uz uvjet da zapovjedništvo svake pojedine četničke postrojbe pisanim putem prizna njezinu vlast i izrazi joj svoju lojalnost. Velikome dijelu četnika to je bilo posve neprihvatljivo, ali je određen broj četničkih zapovjednika na to pristao potpisivanjem “sporazuma o priznavanju suvereniteta NDH”, odnosno dokumenata o priznanju njezina vrhovništva. Ta je činjenica na dijelu teritorija NDH značajno utjecala na sam karakter i fizionomiju oružanoga sukoba, jer su četnički zapovjednici u tadašnjim uvjetima imali faktički legitimitet kao predstavnici značajnoga dijela Srba. Postizanje pisanih sporazuma u ovom okvirnom sadržajnom kontekstu zato se moglo smatrati svojevrsnim “obostranim priznanjem”, odnosno formaliziranjem stanja u kojemu je dio četničkih zapovjednika priznao NDH kao svoju državu, dok su, s druge strane, vlasti NDH legalizirale njihovu političku djelatnost. Na taj način, na dijelu teritorija NDH riješeno je “srpsko pitanje”, odnosno jedno od dva glavna politička problema u državi. Takav zaključak proizlazi iz prestanka četničke aktivnosti usmjerene protiv vlasti NDH na prostorima obuhvaćenima ovim sporazumima, što je s obzirom na tadašnje ratne uvjete bio jasan pokazatelj prihvaćanja tadašnjega uspostavljenog državnog i političkog poretka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA