Naslov
Upalne bolesti središnjeg živčanog sustava u jedinici Intenzivnog liječenja
(Inflammatory diseases of the central nervous system in the Intensive Care Unit)

Autori
Santini, Marija ; Kusulja, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
25. Simpozij infektologa Bosne i Hercegovine s međunarodnim sudjelovanjem - Knjiga sažetaka / - , 2018, 54-54

Skup
25. Simpozij infektologa Bosne i Hercegovine s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Mostar, Bosna i Hercegovina, 21.09.2018. - 23.09.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
SŽS ; JIL
(CNS ; ICU)

Sažetak
Ovo predavanje će sistematizirati i kritički razmotriti međunarodne smjernice za dijagnostiku i liječenje upala središnjeg živčanog sustava (SŽS) te se osvrnuti na problem autoimunih encefalitisa (AI). Također će prikazati podatke o bolesnicima s upalama SŽS-a liječenim u Zavodu za intenzivnu medicinu Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb, 2013. - 2017. godine. Upalna bolest SŽS-a zahtijeva empirijsku terapiju odmah, često samo na temelju kliničke prezentacije, onda kada su rezultati ciljane obrade nedostupni. Optimalno vrijeme neuroradioloških pretraga je upitno. Najčešće primjenjivani MSCT mozga ne mora prethoditi terapiji i lumbalnoj punkciji, osim u slučaju fokalnih neuroloških ispada, novonastalih epileptičkih napada, značajno promijenjenog mentalnog stanja te u imunokompromitiranih. Ne može se dovoljno istaknuti vrijednost hitne magnetske rezonance (MR), osobito kod upale moždanog debla, kralješničke moždine te u akutnom diseminiranom encefalomijelitisu (ADEM), o čemu još uvijek nije dovoljno raširena svijest. Odluka o liječenju upale SŽS-a najčešće se oslanja na kliničku prezentaciju, epidemiologiju, osnovne neuroradiološke te osnovne likvorske nalaze. Veliko poboljšanje u smislu brze, ciljane terapije očekuje se od novih molekularnih metoda koje bi unutar nekoliko sati uz krevet bolesnika mogle dijagnosticirati najčešće bakterijske, virusne i gljivične patogene u likvoru i/ili krvi. Molekularna dijagnostika je vrijedna, osobito kada je rezultat kultivacije negativan. Međutim, ostaje otvoreno pitanje osjetljivosti uzročnika i potrebe za primjenom lijeka za potencijalno rezistentnog uzročnika (kao u slučaju Streptococcus pneumoniae). Adjuvantna primjena kortikosteroida smatra se opravdanom kod sumnje na bakterijski meningitis, osobito u slučaju S. pneumoniae i Haemophilus influenzae, dok je u virusnim infekcijama SŽS-a vrlo upitna i preporučljiva samo u teškom edemu mozga. Svakako je važno pomno praćenje bolesnika upalama SŽS-a, osobito u smislu dinamike EEGa. AI su „nova“ skupina bolesti, prouzročeni protutijelima na sinaptičke antigene. Klinički se očituju raznoliko, od psihotičnih stanja do centralne hipoventilacije. Njihovo otkriće predstavlja veliki napredak jer se većinom mogu uspješno liječiti imunosupresivnom i imunomodulatornom terapijom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA