Pregled bibliografske jedinice broj: 1193000
Jezik, prostor, nacija: o Brešićevu čitanju „zamućenih“ mjesta hrvatske književne historiografije
Jezik, prostor, nacija: o Brešićevu čitanju „zamućenih“ mjesta hrvatske književne historiografije // Književnost: motori i hambari: zbornik u čast Vinku Brešiću / Protrka, Marina ; Coha, Suzana (ur.).
Zagreb: FF Press, 2022. str. 71-89
CROSBI ID: 1193000 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Jezik, prostor, nacija: o Brešićevu čitanju
„zamućenih“ mjesta hrvatske književne
historiografije
(Language, Space, Nation: On Brešić’s Readings of
“Blurred” Areas in Croatian Literary History)
Autori
Kolar, Mario
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Književnost: motori i hambari: zbornik u čast Vinku Brešiću
Urednik/ci
Protrka, Marina ; Coha, Suzana
Izdavač
FF Press
Grad
Zagreb
Godina
2022
Raspon stranica
71-89
ISBN
978-953-175-865-9
Ključne riječi
hrvatska književnost, književna historiografija, književni regionalizam, dijalektalna književnost, izvandomovinska književnost
(Croatian literature, history of literature, literary regionalism, dialect literature, expatriate literature)
Sažetak
Uz doprinos brojnim kanonskim područjima tzv. novije hrvatske književnosti (19-21. stoljeće) Vinko Brešić znatan je prostor posvetio i pojedinim zanemarivanim, pa i potiskivanim temama povezanima s tim korpusom. Tako su u središte njegova interesa došla i pitanja povezana s prostorom/prostorima i jezikom/jezicima novije hrvatske književnosti, koja su u književnoj historiografiji različito tretirana, nerijetko i na svoju štetu. Shvaćajući hrvatsku književnosti kao složenu i heterogenu strukturu, Brešić jednako uvažava njezinu unutarnju prostornu i jezičnu raslojenost kao i otvorenost prema stvaralaštvu nastalom u stranim zemljama i na stranim jezicima. Promatrajući hrvatski književni regionalizam te dijalektalnu i izvandomovinsku književnost kao bogatstvo, a ne kao dezintegrirajuće elemente, Brešić se zalaže za njihovo ravnopravno integriranje u nacionalni književni korpus. U tom smislu njegova književnopovijesna metodologija može poslužiti kao pouzdano polazište i smjerokaz suvremenim književnokroatističkim istraživanjima, koja više neće prešućivati ili zaobilaziti one korpuse koji se ne uklapaju u monolitnu sliku nacionalne književnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Književnost