Pregled bibliografske jedinice broj: 1192769
BORBA PROTIV „BACILA“: SUZBIJANJE BOLJŠEVIČKIH IDEJA NA PODRUČJU SLAVONIJE IZMEĐU DVAJU SVJETSKIH RATOVA (1918.-1939.)
BORBA PROTIV „BACILA“: SUZBIJANJE BOLJŠEVIČKIH IDEJA NA PODRUČJU SLAVONIJE IZMEĐU DVAJU SVJETSKIH RATOVA (1918.-1939.) // Scrinia Slavonica : godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, 21 (2021), 355-387 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1192769 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
BORBA PROTIV „BACILA“: SUZBIJANJE
BOLJŠEVIČKIH IDEJA NA PODRUČJU
SLAVONIJE IZMEĐU DVAJU SVJETSKIH
RATOVA (1918.-1939.)
(THE STRUGGLE AGAINST “BACILLI”: THE RESTRAINT
OF BOLSHEVIK IDEAS IN THE TERRITORY OF SLAVONIA
BETWEEN
THE TWO WORLD WARS (1918-1939))
Autori
Rajković, Ana
Izvornik
Scrinia Slavonica : godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest (1332-4853) 21
(2021);
355-387
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevina Jugoslavija, represivni aparat, „oktobarci“, karantene, diskursni modeli
(Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes, Kingdom of Yugoslavia, repressive apparatus, adherents of the October Revolution, quarantines, discourse models)
Sažetak
Jedna od osnovnih karakteristika represivne vlasti u međuratnoj Jugoslaviji svakako je bilo i suzbijanje širenja komunističkih odnosno boljševičkih ideja u radničkom pokretu nakon Prvog svjetskog rata. Ovo je uvelike bilo uvjetovano povratkom ruskih zarobljenika, tj. vojnika Austro- Ugarske Monarhije koji su tijekom zarobljeništva prihvatili ideju boljševizma te koju su potom pokušali prenijeti na teritorij novouspostavljene Kraljevine. Ovi su se „oktobarci“, kako ih je kasnija historiografija nazvala, vraćali i na slavonsko područje, prvenstveno u gradove poput Osijeka i Vukovara. U kontekstu navedenoga cilj je rada, na temelju arhivske građe, kao i onodobnog tiska, analizirati načine na koje su vlasti vršile ovo suzbijanje, pri čemu se slavonsko područje promatra u širem društveno-političkom kontekstu, kako bi se dobila potpunija analiza djelovanja represivnog sustava, ali i načina transferiranja ideja na ovo područje. Kreiranje antiboljševičke politike interpretirano je okviru komparativne metode te teorijskog modela nizozemskog teoretičara T. A. van Dijka.
Izvorni jezik
Hrvatski
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatski institut za povijest, podružnica Slavonski Brod
Profili:
Ana Rajković
(autor)