Pregled bibliografske jedinice broj: 1192662
Skladatelj Matko Brajša Rašan (1859. – 1934.): pobornik Hrvatskog narodnog preporoda u Istri
Skladatelj Matko Brajša Rašan (1859. – 1934.): pobornik Hrvatskog narodnog preporoda u Istri // Pajo Kolarić i njegovo doba / Šulentić Begić, Jasna ; Gigić Karl, Blanka ; Šebo, Damir (ur.).
Osijek: Akademija za umjetnost i kulturu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2022. str. 189-216 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1192662 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Skladatelj Matko Brajša Rašan (1859. – 1934.):
pobornik Hrvatskog narodnog preporoda u Istri
(Composer Matko Brajša Rašan (1859 – 1934): Supporter
of the Croatian National Revival in Istria)
Autori
Gortan-Carlin, Ivana Paula
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Pajo Kolarić i njegovo doba
/ Šulentić Begić, Jasna ; Gigić Karl, Blanka ; Šebo, Damir - Osijek : Akademija za umjetnost i kulturu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2022, 189-216
ISBN
978-953-8181-46-7
Skup
Međunarodni interdisciplinarni umjetničko-znanstveni skup: Pajo Kolarić i njegovo doba = International Interdisciplinary Artistic and Scientific Conference: Pajo Kolarić and his time
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 26.05.2021. - 27.05.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
19. stoljeće, istarski skladatelj, Matko Brajša Rašan, Naša Sloga, povijest glazbe
(19th century, Istrian composer, Matko Brajša Rašan, Naša Sloga, music history.)
Sažetak
Matko Brajša Rašan (Pićan, 1859. – Zagreb, 1934.), radio je kao pravnički službenik, skladatelj, zborovođa, pjevač bariton i melograf, a glazbom je poticao i jačao hrvatsku narodnu svijest u Istri. Kao skladatelj pisao je crkvenu i svjetovnu, pretežno vokalnu, zborsku glazbu, ponekad uz instrumentalnu pratnju ; solo-pjesmu, dvopjeve, glazbu za scensko uprizorenje i dječje pjesme. Od instrumentalne glazbe sačuvane su u cijelosti tek dvije skladbe za tamburaški sastav. U radu se ističe Brajšina uloga i djelovanje koje je zabilježeno u Našoj Slozi, jedinim istarskim novinama na hrvatskom jeziku koje su izlazile od 1870. do 1915. Osim Brajšinih, u hrvatskim novinama navode se i repertoari s rodoljubnim pjesmama drugih skladatelja, koje su se krajem 19. i početkom 20. stoljeća pjevale na istarskom poluotoku. Cilj rada je „mapirati“ repertoar društava zabilježenih u Našoj Slozi koja su njegovala hrvatsku pjesmu kako bi pobudili nacionalnu svijest krajem 19. stoljeća kod istarskog hrvatskog naroda, detektirati veze između Osijeka, odn. Slavonije i Istre te pridonijeti umrežavanju skladatelja 19. stoljeća. Metodom heuristike, analizom novinskih članaka i sintezom rezultata zaključuje se da je istarski skladatelj Matko Brajša Rašan suvremenik Franje Ksavera Kuhača koji ga je uveo u etnomuzikološki rad. Iz Naše Sloge, vjerojatno sufinancirane od strane Josipa Jurja Strossmayera, saznajemo da je u periodu od 1870. do 1886. jedan od najizvođenijih skladatelja bio Ivan pl. Zajc, a zamjetna je prisutnost čeških, hrvatskih i slovenskih glazbenih preporoditelja 19. stoljeća na repertoarima. Rad je prilog regionalnoj kulturnoj baštini 19. stoljeća.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Profili:
Ivana Paula Gortan-Carlin
(autor)