Pregled bibliografske jedinice broj: 1192482
Ekološka biljna proizvodnja u razdoblju 2013. – 2019. godine u Republici Hrvatskoj
Ekološka biljna proizvodnja u razdoblju 2013. – 2019. godine u Republici Hrvatskoj, 2021., diplomski rad, preddiplomski, Agronomski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1192482 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ekološka biljna proizvodnja u razdoblju 2013. –
2019. godine u Republici Hrvatskoj
(Organic Plant Production in Republic of Croatia
during the Period 2013. -2019.)
Autori
Vrbanić, Mia
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski
Fakultet
Agronomski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
14.09
Godina
2021
Stranica
26
Mentor
Bilandžija, Darija
Ključne riječi
Hrvatska, razvoj ekološke poljoprivrede, biljna proizvodnja, organska poljoprivreda
(Croatia, organic development, plant produciton, organic agriculture)
Sažetak
Sve veća potražnja za ekološkim proizvodima, sve veća svijest o pozitivnim učincima ekološke poljoprivrede na okoliš i ljude, neki su od elemenata koji dovode do povećanja površina i proizvodnje ekološkim načinom uzgojene hrane. U ovome radu, napravljen je pregled razvoja ekološke biljne proizvodnje u Republici Hrvatskoj od 2013. do 2019. godine. U proteklih sedam godina, Hrvatska je zabilježila znatan rast, što se tiče i površina i proizvodnje određenih kultura. U Republici Hrvatskoj (RH) u 2013. godini, zabilježeno je oko 17.000 hektara ukupnih ekoloških korištenih površina što uključuje oranice i vrtove, trajne nasade i travnjake. Već 2014. je zabilježeno oko 5.000 hektara više, a završno s 2019. godinom zabilježeno je oko 77 tisuća hektara ukupnih korištenih površina. Najviše površina je pod oranicama i vrtovima, a županije koje bilježe najviše takvih površina su Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska, Brodsko- posavska te Sisačko-moslavačka. Ono što se najviše ekološki uzgaja u RH jesu žitarice, od kojih su najzastupljenije pšenica i pir, a među uljaricama je najzastupljenija uljana repica. Naime, Hrvatska ima najviše zasijanih površina za svježe povrće, a najviše je bilo zasijanih površina s 240 hektara 2018. godine. Najmanje se ekološki uzgajaju jagode, a najviše se uzgajaju jabuke, šljive, trešnje i višnje. Zahvaljujući dobrim i vrlo različitim agroekološkim uvjetima diljem zemlje, očuvanim prirodnim resursima i poljoprivrednim površinama te brojnim potporama koje se daju za prijelaz s konvencionalnog na ekološki način proizvodnje i viših prodajnih cijena proizvoda, hrvatska ekološka poljoprivreda bilježi porast iz godine u godinu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
